PRAKSA RADA KAO ZNANSTVENA POVIJEST
samostalnost. „Samorađanje" i „samorođenje" jesu
konstruktivna samoprodukcija: „produkcija rada
produkcije" u svijetlu ne toliko gotovih produkata
koliko njihove transparentnosti
kao
produkata. Za
ovu znanost, koja se proširuje do granice epohe i sa
bire u središtu „kruga" u neprestanoj vrtnji, tako
zvana „tehnika" nije tek njena puka primjena, niti
je, obratno, znanost njena sluškinja, prema nekoj
„pragmatističkoj" ili sličnoj verziji znanosti (^p o
jam" izražava „bit" a ova je „interes na" nečemu,
itd., W.
James
, na primjer), nego svjetlo po kojem
se znanstveno viđenje (theoria) ravna jest, tehno-
-logika", sabrana bit spravljanja svega za operativni
zahvat-uvid po pravilima mišljenja-računanja. Ta
je znanost u biti tehno-logička59, to jest: ona je zna
nstvena tehnika, tehnička znanost, te je psihofizič
ki, duhovno-materijalno neutralna (takva je već jed
nostavna „Handlung”
A. Gehlena)60,
i, sa svoje stra
59 Tehno-logija, odnosno: tehnologika, nije ovdje mi
šljena ni po uzoru na znanosti kakve su
psihologija, bio
logija, histologija, geologija
itd., itd., ni, još manje, kao
(primijenjena) nauka, nego kao utemeljenje (obrazloženje)
bića u njihovom bitku i iz njega kao temelja. Kako ona
,,-logija" nije ovdje mišljena samo od
homologein,
odgo
voriti logosu, misliti, nego, prije svega i nadasve, od dos
ljednog, razložnog i samoizvjesnog mišljenja, računanja
(ratio) s „računom" sivega, izabiremo naslov „-logika":
Tad „tehno-logika" znači proračunavanje svega iz računske
umješnosti ovladavanja svime kao nečim što je u tom
što
jest i
da
jest pro-računano i tako spravljeno = produkt pro
dukcije, uradak rada.
60
A. Gehlen, Zur
Systematik der Anthropologie, Kohl-
hammer, Stuttgart 1942; — nakon prethodne suspenzije či
tave problematike dualizma fizičkog i psihičkog („duše"
i „tijela") valja, prema Gehlenu, potražiti jedinstvo i cjelinu
čovjeka i naći polaznu i postavnu tačku (Ansatzpunkt) koja
je prije razlikovanja, čak mogućnosti razlikovanja: „Ta
polazna, postavna tačka je radnja (Handlung)" (str. 11)
po kojoj se može razumjeti „čitava organizacija čovjeka"
(ibid.) Pod radnjom valja razumjeti ... svaki zahvat za
nečim, svaki radni tok. „Umjesto pojma radnje može se
138
