PRAKSA RADA KAO ZNANSTVENA POVIJEST
za rukovanje (Handhabung i Handanlegung,
Marx,
Kapital I, MEW 23, str. 531) uručeno ruko-vodstvo
rada.
H
.
Marcuse
je, još nejasno s obzirom na povi
jesno mišljenje, u sociologijsko-antropologijsko-onto-
logijskoj konfuziji, ne promislivši svojevrsnu odre
đenost i podrijetlo povijesnog sklopa, ipak u pogle
du pitanja samog s pravim instinktom formulirao
to stanje stvari.65
Mito-logika kao kazivanje onog što doista, na
vlastito, uzvišeno jest tu za računanje nije „pričanje
priča" itd., nego je,
prije
eksplicitne znanosti, „nes
vjesno'‘ već uvijek u horizontu Znanosti pred-uzeta
i pod-uzeta
obradba6
svega što jest kao
ob-
znanje-
65 „Način kojim društvo organizira život svojih člano
va uključuje prvobitni
izbor
među povijesnim alternativa
ma koje su naslijeđene razinom materijalne i duhovne kul
ture. Ovaj izbor rezultira iz igre vladajućih interesa. On
anticipira
specifične načine promjene i iskorišćavanja čov
jeka i prirode i odbacuje druge načine. On je jedan „pro
jekt'' realizacije među drugima. No, kad je, jedanput, pro
jekt postao djelatan u temeljnim institucijama i odnosima,
on tendira tome da bude ekskluzivan i da određuje razvoj
društva u cjelini. Kao tehnologijski univerzum, razvijeno
industrijsko društvo je
politički
univerzum, posljednji stu
panj u realizaciijii specifičnog povijesnog projekta — naime
iskustvo, preoblikovanje i organizacija prirode kao pukog
materijala gospodstva".
(H. M.
Čovjek jedne dimenzije, V.
Masleša, Sarajevo 1968, str. 16). — Za termin „projekt" po
ziva se Marcuse na
J.-P. Sartrea
primjedba 2 (ibid.). Nije
teško otkriti pravog autora ,,Entwurf”-a (usporedi
M. Hei-
degger,
Sein u. Zeit, 8. izd., Niemeyer, Tiibingen 1957, str. 145).
U sličnom kontekstu on i figurira u
Marcusea
, 1. c., str. 148,
gdje se citiraju dva Ileideggerova poslije rata objavljena
djela „Holzvvege", (1950) i „Vortrage u. Aufsatze" (1954) kao
da Marcuse odavno ne pozna „Sein u. Zeit" (1927, 1. izd.)! Ci
tiranje Sartrea garantira obrat „fundamentalno ontologij-
ske", kasnije i „bitnopovijesne" problematike u antropolo-
gijsku.
6 Usporedi
K
.
Kerenyi,
Wesen und Gegenwartigkeit
des Mythos, 1965, str. 134: „Mit je bitak kao sadržaj riječi
(Wort-Gehalt) koji nije potpuno izvan riječi ni potpuno u
142
