BOG — PRIRODA — ČOVJEK
još izvodi na filozofijski način, a nije, u skladu sa
sadržajem
redukcije „boga", „apsoluta" i tako da
lje, prišao konkretnoj kritici samog izvornog sadrža
ja39. Zapravo, kontemplativni „zor" (Anschauung),
za razliku od „osjetilno ljudske djelatnosti, prakse",
pogađa glavna zamjerka Feuerbachu u I glavi „N je
mačke ideologije"40. Sve do u pozne spise i izjave,
kritičke primjedbe upućene Feuerbachu (Marx u
pismu J. B. v. Schweitzeru, 24. I 1865, Marx—Engel-
su 24. IV 1867, Engels o Feuerbachu u ,,Ludwig
Feuerbach i ishod njemačke klasične filozofije",
1866.41, pogađaju apstraktnost, siromaštvo u pogle
39
„Za praktičkog materijalista, to jest komunista,
radi se o tome da se postojeći (bestehende) svijet revolu-
cionira da se stvari pred sobom nađene napadnu i promije
ne" upućuje Marx na Feuerbachovu adresu (MEW, 3, str.
42, Deutsche Zeitschrift ... etc., str. 1208). „Nije pogreška
što Feuerbach ... osijetilni privid podređuje osjetilnoj zbi
lji konstatiranoj točnijim istraživanjem činjeničnog stanja,
nego što u posljednjoj instanciji ne može svršiti s osjetiil-
nošću, a da je ne gleda „očima" to jest kroz „naočale"
filozofa
(Engelsova primjedba, 1. c., str. 43, D. Z. f. Ph., str.
1209). Feuerbach „ostaje pri apstraktumu »Čovjek«, „za
država se u teoriji", „ne shvaća ... ljude u njihovim danim
društvenim vezama", „životnim uvjetima" koji su ih „uči
nili onim što jesu" (1. c., str. 44, D. Z. f. Ph., str. 1210).
40
Usporedi „1. ad Feuerbach" (Teze o Feuerbachu) MEW
3, str. 5, 6, 7, vidi 1. c., str. 27 pisano u proljeće 1845, Tu
je sadržano u bitnom sve što je razvijeno kasnije u I glavi
(pisanoj od rujna, najkasnije prve polovice listopada 1845.
do početka 1846), (vidi B. Andreas, W. Monke, Neue Daten
zur „Deutschen Ideologie" ... etc, Archiv fiir Sozialgeschi-
chte, Hannover, 1968, str. 25—26; u članku G. A. Bagatusija
„Struktura .. ", Voprosi filosofii, 10, 1965, str. 110, situira
se tekst lizmeđu studenog 1845. i travnja 1846).
41
MEW 16, str. 25: „Uspoređen s Hegelom Feuerbach
je sasvim siromašan. Ipak je bio epohalan poslije He-
gela jer je naglasio stanovite, kršćanskoj svijesti neugodne
točke, važne za napredak kritike, koje je Hegel ostavio u
mističkom clair-obscur-u"; usporedi MEW 31, str. 290;
usporedi MEW 21, str. 272, 286: „začudno siromaštvo
Feuerbacha u usporedbi s Hegelom"; str. 290; „ Od Feuer-
117
