PRAKSA RADA KAO ZNANSTVENA POVIJEST
koje uključuje priznanje nebitnosti [ili: beznačaj
nosti, nevažnosti, neutemeljenosti: Unwesentlich-
keit, V.
S.]
prirode i čovjeka.
Ateizam
kao nijekanje
[ili: zatajivanje, poricanje, Leugnen, V.
S.]
te nebit
nosti nema više smisla, jer ateizam je
negacija boga
i tom negacijom postavlja
tubitak čovjeka;
no, soci
jalizam kao socijalizam ne treba više takvo posredo
vanje (Vermittlung); on počinje od
teorijski i prak
tički osjetilne svijesti
čovjeka i prirode kao
bića
[ili: biti, Wesen, V.
S.].
On je
pozitivna samosvijest
čovjeka, koja nije više posredovana ukidanjem (Auf-
hebung) religije, kao što je
zbiljski život
(das wir-
kliche Leben) pozitivna zbilja [Wirklichkeit; u smis
lu actualitas, ali
actualitas svoje biti
(essentiae),
mogućnosti, ideje; zato: „pozitivna ( zbilja, V.
S.],
koja nije više posredovana ukidanjem privatnog
vlasništva, komunizmom***. Komunizam je pozicija
kao negacija negacije, stoga zbiljski, za najbliži po
vijesni razvoj nužni momenat čovjekove emancipa
cije, i ponovnog postignuća (Wiedergewinnung).
Ko
munizam
je nužni lik i energički princip najbliže
budućnosti, ali komunizam kao takav nije cilj ljud
skog razvoja
—
lik ljudskog društva.
***
„Komunizam" se ovdje (1844), kao još u Kritik
des Gothaer Programs (1875), razumije kao
proces prevlada
vanja
„privatnog vlasništva" „otuđenja" i tako dalje a ne
samo kao dovršeno, definitivno i samosvrhom odmjereno
(telos) stanje čovjeka koji je postavljen na samog sebe (i
to, naravno, zajedno sa svojim „anorganskim" i „organ
skim" tijelom, prirodom koja mu je, ujedno, materijal,
predmet i tako dalje rada). Usp.
tri
momenta komunizma,
tri oblika ukidanja privatnog vlasništva — u smislu „nega
cije negacije" (MEW, Erganzungsband, Erster Teil? Dietz,
Berlin 1968 istr. 533—536).
Bitno:
„Ukidanje samootuđenja
čini isti put kao samootuđenje" (533). —
Dvije
faze („erste"
i „hohere") iz Kr.d.G.P. (MeW, 19, Dietz, Berlin 1962, str.
21) valja misliti u svezi s Marxovom tezom o „pretpovi
jesti ljudskog društva" i dosljedno: pravoj povijesti liz Zur
Kritik der politischen Okonomie, Vorwort, 1859 (MEW,
13, Dietz, Berlin 1961, str. 9). — „Pozitivna samosvijest" 4-
„zbiljski život" kao „pozitivna zbilja" = prava povijest.
98
