BOG — PRIRODA — ČOVJEK
njih i ne bi virio kojekakav interes, nespojiv s Marx-
ovim htijenjem15.
Umjesto toga, a u cilju izradbe gore izloženog
pitanja, ograničujemo se na jedno mjesto koje nam
se čini
primjereno stvari
do koje nam je stalo i, ujed
no, tako
središnje
da sva odgovarajuća mjesta u o-
pusu, kad je riječ o interpretaciji, upućuju na njega.
To mjesto glasi u prijevodu, koji bi htio da istakne
misao više nego da bude stilski dobar, gladak:
Neko
biće
lili:
bit:
Wesen, V. S
.]
vazi sebi kao samo
stalno tek nakon što stoji na vlastitim nogama
,
i
stoji na vlastitim nogama tek nakon što svoj
tubitak
(Dasein) sebi samom zahvaljuje, čovjek, koji živi od
milosti drugog, smatra sebe zavisnim bićem lili: za
visnom biti, V.
S.].
Živim pak potpuno od milosti
drugog ako mu ne zahvaljujem samo izdržavanje
svog života nego ako je on još osim toga
stvorio
moj
život,
ako je
izvor
mog života, te moj život ima nužno
takvu osnovu lili: razlog: Grund, V.
S.]
izvan sebe
ako nije moje vlastito stvorenje (Schopfung)! Odatle
je stvaranje (Schopfung) predstava (Vorstellung) ko
ju je vrlo teško potisnuti iz pučke svijesti (Volksbe-
\vusstsein). Nj oj
je nepojmljiv (
unbegreiflich) bitak
prirode i čovjeka uslijed samih sebe (das Durchsich-
selbstsein der Natur und des Menschen) jer protu
slovi svim
očevidnostima
lili: opipljivostima: Han-
dgreiflichkeiten, V.
S.]
praktičkog života.
Stvaranje zemlje
dobilo je geognozijom
snažan
udarac, to jest znanošću koja obrazovanje
* *
zemlje,
15
Usporedi, na primjer izbor
K. Marx
—
F. Engels,
Uber Religion, izd. Institut tur Marxismus-Leninismus beim
ZK der SED, Dietz Berlin 1958. U njemu ne nalazimo mje
sto od kojeg polazimo.
* Ovdje riječ Bildung prevodimo doslovno, umjesto
sad uobičajenog „tvorenja", ,,tvorbe", „sastavljanja", „pos
95
