ono u luku uspinjati i nakon nekoga vremena početi
padati, pa se pita, koja je najveća visina i daljina ovoga
(paraboličnoga) luka, ako je poznata snaga hitca i
kut, pod kojim je izbačeno tijelo, te privlačiva sila
zemlje. Stvar je tehnike, da ovako dobiveni općeni
nacrt primijeni na posebne slučajeve n. pr. na izbaci
vanje topovskoga taneta, gdje treba uzeti u račun i
druge sile odnosno faktore, koji tu sudjeluju. Fizika
podaje i gradjevnoj tehnici zakone ravnovjesja, opte
rećenja (Tragfahigkeit) i pruživosti, a na tehničaru
je, da one zakone primijeni na posebne prilike (tlo,
materijal i dr.) Tako eto i poznavanje gospodarskih
pojava traži, da ih izoliramo, t, j. da uzmemo, te na
njih ne utječu druge sile osim egoističke težnje i da
tako odredimo tipične oblike, zakone njihova zbiva
nja. Može se reći, da je nacionalna ekonomija, stavlja
jući se na ovo a p s t r a k n o stajalište, upravo fizika
ekonomskoga života^ egoizam je, da kažem prema
jednoj riječi L. S t e i n a njezin alfabet, ali nije još i
njezin smisao i duh. Gospodarski ž i v o t je puniji i
sočniji nego' li su oni shematični oblici teorijski; u
njem se zakonske sheme ocrtane prema utjecaju
egoizma svakojako modificiraju pod utjecajem drugih
sila, koji u živom čovjeku, kad radi kao' gospodar, ne
mogu pregledati.
A da se u konkretnom gospodarskom životu naj
manje mogu i smiju pregledati etički i sociologijski
motivi, kao savjesnost, milosrdje, obzir na zajednicu,
o tome se nije teško uvjeriti. Dovoljna su dva-tri samo
nabačena pogleda! Čitao sam jednom o tragediji
jedne obitelji, kakovih naš život pruža više. II nekom
selu otvorio je trgovac neki dućan, i kako već biva,
