je moralo doći do razmirica, unutrašnjih sporova i
najposlije i do proloma. U srednjem jie vijeku sav
život bio pod utjecajem crkve: ona je imala vlast
nad naukom i umjetnošću, ona je odredjivala nazor
0 životu i način života, ona je utjecala na politički
1 uopće kulturni rad, jednom riječi ona je gospodo-
vala dušama i ljudima, narodima i državama. Od vre
mena humanizma i renesanse ovamo opaža se pak
na svim linijama nastojanje, da ,se pojedini oblici kul
turnoga života otmu ovome utjecaju: nauka se oslo-
badja tutorstva autoriteta Aristotelova i izgradjuje
se na principu slobode istraživanja i naučanja, dr
žava se razvija u narodnom duhu kao suverena insti
tucija, etika se razvija kao samostalna, od religije ne
ovisna nauka, i tako redom, pa i nacionalna ekonomija
se otima uplitanju vjere, te nastoji svoj sustav izgra
diti samo za sebe, na svojim zakonim osnovima. U
nacionalnoj su ekonomiji tome procesu pogodovale! da
kako i prilike, razvoj trgovine i prometa i nastanak
eminentno trgovačkih gradova (Genova, Mletci, F i
renca, Lnbbeck, Bremen, Hamburg), a osobito pro
širenje gospodarskoga života u novo otkrivene kra
jeve, s kojim su izašli na površinu novi problemi, i
s novim zadaćama i razvojnim mogućnostima nova
pitanja, kojih većina još i danas čine jezgru gospo
darske i glavni stožer financijalne i kolonijalne po
litike. Tu je bio početak s a m o s t a l n o j g o s p o-
d a r s t v e n o j n a u c i .
Predaleko bi nas vodilo, kad bismo išli ogledati
razvoj nauke o narodnom gospodarstvu od merkantil-
noga i fiziokratskoga sustava preko inđustrijalnoga
sustava Smithova i manchesterske škole do socija-
