lizma soeijalnoreformatorskih tendencija svake ruke,
sve do danas. Za nas uostalom i nije odlučna sama
teorija, već nas zanima njezino držanje prema etici.
0 tom se pak može reći ovo. Merkantilni je sustav
osnivao narodno gospodarstvo na trgovini, zagovarao
je opsežan nadzor državne vlasti: država neka nad
gleda rudokope, štiti industriju, uredi uvoz i izvoz, a
sve tako, da se izvanjska konkurencija spriječi, da po
mogućnosti sve ostane u zemlji, da se život iznutra
jača i krijepi; zgodnim odredbama o iseljivanju neka
se spriječi slabljenje narodne snage gubitkom prema
vani, a odredbama o uvozu imala bi se čuvati homo
genost naroda, te tim sprečavati unutrašnje trzavice
1 sporovi, jedinstvenost, gradjanskoga osjećaja i za
jedničke pripadnosti. Sve ovo je izraziti jedan oblik
d r ž a v n o g a i n d i v i d u a l i z m a ; po tom se
sustavu država ograđjuje u jedan zatvoreni krug, u
jedno odlučeno zasebno narodno gospodarstvo, koje
će sve* svoje potrebe n sebi zadovoljiti, a i sve svoje
gradjane zaposliti. Prema vani istupa ona snažno
e g o i s t i č k i , nastojeći da povoljnim trgovačkim
svezama istisne druge države i svojim produktima
pribavi prođju. O v a n e o g r a n i č e n a e k s p a n -
z i v n o s t p r e m a v a n i , a z a t v o r e n o s t
p r e m a u n u t r i k a r a k t e r i s t i č n a j e z a
s v a k i e g o i z a m . Tako je eto u narodno-gospo-
darskom životu bio statuiran princip egoizma kao
osnovni motiv. Fiziokratska škola, pa onda industri-
jalni sistem osobito u teoriji Ad. Smitha su ovaj prin
cip pridržali, samo su ga — u skladu s istodobnim
političkim težnjama — odredili u pojedinačno i n -
d i v i d u a l i s t i č k o m pravcu. Političkoj teoriji,
