274
Zanchi, J., Disertacija o uzajamnom odnosu …, Prilozi 63–64 (2006), str. 255–289
se ne može reći da opažajnu moć duha volja određuje da proizvodi radije
ovu nego onu predodžbu i niz predodžbi. Upravo je suprotno: jer ili uopće
ne postoji predodžba za čiju proizvodnju opažajnu moć duha volja ne bi
neposredno
odredila ili postoje neke predodžbe za koje je sam duh određen
po svojoj naravi, neke za koje ga volja
neposredno
određuje. Ako bi bilo
prvo, znači da bi duh slijepca od rođenja mogao u sebi proizvesti predodžbu
svjetla i svake boje kad bi dostatni razlog ovoj predodžbi bilo samo htijenje
duha. A svatko vidi koliko je to netočno. Ako bi pak bilo drugo, želio bih
znati, ako moć opažanja jest podložna određenju volje s obzirom na neke
predodžbe, zašto joj ne bi bila podložna s obzirom na sve? I obrnuto, ako je
po svojoj naravi određena za neke predodžbe, zašto nije isto tako po svojoj
naravi određena za sve? Povrh svega, koje bi to bile predodžbe stvari pri
čijoj je proizvodnji duh podložan određenju volje, a koje bi bile predodžbe
za koje je duh određen po svojoj naravi? Na koncu, zasad stoji da se barem
neke predodžbe stvari nužno tako pobuđuju u duhu da mi ni na koji način
ne možemo spriječiti njihovu proizvodnju. Stoga ne određuje volja duh da
proizvodi radije ovu nego onu predodžbu. Zato, ako duh u ovoj radnji ne
ovisi ni o kakvoj izvanjskoj odredbenici, čini se da nužno treba reći da je
po samoj svojoj naravi određen da proizvodi stanovite ideje i da isto tako
druge, od ovih različite predodžbe nikako ne može proizvesti, a da se ne
izmijeni njegova narav.
Kao što se pak ideje stvari prema sustavu
harmonista
nužno u duhu
pobuđuju tako da njihovu proizvodnju ne možemo spriječiti ni na koji način,
tako su i svi tjelesni pokreti u istom sustavu
iznutra
nužni. Doista, ako svi
pokreti ljudskoga tijela nastaju po sili samoga mehanizma, kao što tvrde
harmonisti
, svi proizlaze od prirodnog odnosno nužnog načela.
Iznutra
je
pak nužan onaj pokret koji proizlazi od takva načela. Nijedan se pokret ljud-
skoga tijela ne bi mogao odvijati po sili samoga mehanizma ako ga ne bi
struktura tijela određivala tako da ona bude očuvana i da suprotni pokreti
u samome tijelu u isto vrijeme ne budu mogući; kao što se ne bi moglo
dogoditi da se oni pokreti koji su već određeni ne izvrše do kraja. Tako se
ne može dogoditi
što potvrđuje iskustvo
da ostane neoštećena struktura
automatskoga
sata, a da se njegova kazaljka može pomicati u suprotnom
smjeru i da ne pokazuje ono vrijeme za koje ju određuje sila mehanizma.
Nužni su pak svi oni tjelesni pokreti koji su određeni njegovom strukturom
odnosno njegovom biti. Doista, ako se svi pokreti događaju po sili samoga
mehanizma, svi se događaju na posve isti način i po istim zakonima po
kojima se u tijelu odvijaju pokreti
srca, utrobe
i ostali te vrste; a svima je
1...,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19 21,22,23,24,25,26,27,28,29,30,...35