Page 16 - Josephus Zanchi: Dissertatio de mutuo commercio, inter mentem humanam, et corpus

270 Zanchi, J., Disertacija o uzajamnom odnosu …, Prilozi 63–64 (2006), str. 255–289
dije nego onim«. Ne vidim, naime, kako bi se bit duše mogla nalaziti u spo-
sobnosti predočavanja općeg, kao predodređena za proizvodnju određenog
niza ideja, ako je duša po svojoj prirodi ravnodušna na sve ideje, odnosno
po svojoj biti nije određena ni na jednu. Drugo, ako duh od Boga dobiva
svojstvo da proizvede radije ovaj nego onaj niz ideja, pri proizvodnji ideja
duh se upravlja vanjskim načelom, i stoga sam sebi proturječi cijenjeni autor
kada tvrdi (§ 613) da »sustav prestabilirane harmonije određuje da snagom
duše ne upravlja vanjsko načelo«. Treće: također se suprotstavlja sam sebi,
uzme li se gornji nauk, kada na istome mjestu kaže da »sama duša upravlja
sposobnošću predočavanja općeg tako da bude dostatni uzrok cijele pre-
dodžbe koju ima«. Naime, ako Bog određuje da duh treba proizvesti radije
ovaj nego onaj niz predodžbi, nije sama duša ta koja upravlja tom snagom.
Četvrto: ne može se reći da Bog određuje niz ideja u duši predviđajući utiske
koji će se dogoditi na tijelu s kojim je duša povezana ako se ne utvrdi da je
moguće tijelo u kojem će se dogoditi jedan niz promjena prije nego drugi.
»Duša«, ako poslušamo Wolffa, »u kojoj će se dogoditi takav niz opažaja
smatra se mogućom čak i ako bi se pretpostavilo da ne postoji tijelo u kojem
bi postojao niz harmoničnih pokreta« (§ 625). Dakle, ili Wolff nije samome
sebi dosljedan, ili treba reći kako Bog nije bio odredio niz ideja predvidjevši
utiske u tijelu uz koje je duša trebala biti vezana. Osim toga, isti slavni autor
naučava kako (§ 64) »sve promjene koje se zbivaju u duši, s obzirom na sve
njezine sposobnosti, kako više tako i niže, vuku podrijetlo iz osjeta«. No
sam svjedoči da »se razlog opažaja koji se nazivaju osjetima sastoji u onim
promjenama koje se događaju u organima našega tijela«; prema tome, osjet
je »opažaj putem promjene koja se događa u nekom organu našega tijela«.
Prema § 65 Empirijske psihologije čini se da promjene u duši teško da mogu
imati podrijetlo u osjetima, a da ne pretpostavimo kako dostatni razlog svih
promjena u duši leži u promjenama osjetilnih organa tijela i da stoga pro-
mjene duha moraju nužno ovisiti o promjenama u tijelu. Trpljenje tijela tako
doista pridonosi promjenama u duši, i ako ponešto pridonosi, onda neka
slavni filozof pogleda kako može stajati da prisutnost materijalnih ideja, to
jest doživljaja koji se pobuđuju u mozgu na temelju promjena u osjetilnim
organima, »uopće ništa ne pridonosi«, kako sam na drugom mjestu tvrdi,
»nastanku opažaja i želja« (Racionalna psihologija § 614).
Povrh toga, u § 299 tvrdi da pamćenje nužno ovisi o materijalnim ide-
jama koje se izrađuju u mozgu. Ovisi, međutim, u onoj mjeri u kojoj postoji
potreba za obnavljanjem materijalnih ideja u mozgu kako bi se sami opa-
žaji, koje smo imali prije, obnavljali na isti način. Dakle, kao što obnavlja-