Gjuro Arnold: Etika i poviest - page 64

60
predvidja vrieme: gatati će možda baba, da ne bude sutra
mraza — a osvanut će snieg
“.7
Induktivna metoda ostati će svojinom prirodnih znanosti;
poviest ipak mora se je za sad odreći. Prirodoslovje izpituje
fizični sviet, poviest pako sviet moralni. U koliko li se poviest
bavi takodjer svietom fizičnim, u toliko nije ona poviestju u
užem već u širem smislu to jest poviest s pomoćnimi si zna-
nostmi. Medj ovimi posebno mjesto zauzima antropologija.
Antropologija sasvim odgovara onome, što Buckle i pri­
staše od poviesti traže8. Dok je naime čovječanstvo u pogledu
kulturnom jošte embrionom bilo, sigurno je imalo malen broj
voljnih motiva, te mu je djelovanje moralo biti veoma jedno­
lično. Tu bi se dakle induktivna metoda bila rabiti mogla.
A li što više je čovječanstvo napredovalo prosvjetom, to više
se množali motivi — a voljno djelovanje postajalo je sve to
raznoličnijim. Uslied toga onemogućila se uporaba induktivne
metode.
A da li za uviek? Ne. Množali se motivi i većao se po
tom izbor koliko mu drago, čovječanstvo mora ipak jednom
uvidjeti, da nije isto, koji li od silesije motiva da volja oda­
bere, nego da baš samo stanovite motive ona odabrati ima.
Ti motivi su etične ideje — kao zakoni moralnoga svieta.
Kad bude čovječanstvo djelovalo po ovih motivih, onda će se
i opet induktivna metoda rabiti moći,. Za tu dobu rodio se
Buckle prerano, za onu prvu prekasno.
Etične ideje dakle zakoni su moralnoga svieta — drugih
zakona on nepoznaje. Ovi zakoni jednako su kruti, kao i oni
n svietu fizičnom. Bazlika postoji samo u tom, da zakoni fi­
zični onoga, koji im se protivi, slamaju fizično; dočim zakoni
moralni satiru opornika moralno. Fizični slom izilazi vazda na
vidjelo, slom moralni često se krije. Ali ako se stoga, što se
1...,54,55,56,57,58,59,60,61,62,63 65,66,67,68,69,70,71,72,73,74,...88
Powered by FlippingBook