58
kruti i nepomični zakoni vladaju čovječanstvom. Čini ljudski
svake se godine strogo ponavljaju. Što ćete sada na to?
Mi se branimo s Droysenom: „Neka slobodno statistika
pokazuje, da u stanovitoj zemlji imade toliko i toliko nezako
nitih poroda; neka u onoj formuli A = a-|-x, taj
a
sve one
momente sadržaje, koji „razjasnjuju“, da izmedj tisuć majka
20
. do
30
. ili koliko mu drago neuđatih radja — svaki po
jedini slučaj te vrsti imade ipak svoju poviest, a koli često
ganutljivu i srdcem potresajlicu, te će se od tih
20
do
30
nesretnica težko koja tim umiriti, da statistički zakon njenu
bieđu „razjasnjuje“ ; noćjn, kad im srdce plače trapljeno sa-
viestnom grižnjom, mnoga će se od njih tvrdo uvjeriti, da je
u formuli A = a + x , onaj posvema neznatni x od neizmjerne
važnosti, da on bas cielu ćudorednu vriednost čovjeka, to jest
njegovu svu i jedinu vriednost uključuje
“. 4
Buckle i njegovi zagovornici precjenjuju daleko statistička
data; jer koliko u istinu vriedi statistika s te moralne strane?
Lotze odgovara: „Nabrajajuć odsnđjena zlodjela predpostavlja
ona doduše, da je broj poznatih zločina u nepromjenjenom
razmjeru napram cjelosti počinjenih; ali kad bi s obzirom na
slobodu ljudsku nešto dokazati htjela, imala bi ujedno poka
zati, da je i broj počinjenih u istom nepromjenjenom razmjeru
napram nakanjenim, zapriečenim ili neuspjelim, da u obće
napram cieloj množini svih u nutrini duša pojavivših se manje
više ozbiljnih pokusa. Ona ne samo da toga ne čini, već na
brajajuć stotine i stotine umorstva i ubojstva meće pod te vr
stne oznake slučajeve od najraznoličnije ćudoredne vriednosti,
kojih puki broj ne podaje nikakova mjerila za kvantitet zla,
koje stanovito družtvo u stanovito doba u nekom smjeru izvodi
“. 5
Zato ako Buckle i statistički dokaže, da se svake godine
ponavlja isti broj zlodjela, samoubojstva i drugih čina, to on
time nipošto dokazao nije, da je ljudska volja neslobodnom.
