48
Kriva je blagohotnost, koja toliko dobra čini zlotvoru,
da pri tom trpe vriednici. Tako se u nas Hrvata posljednjih
godina vise troši na kaznione nego li na zdravstvo; a jadikn-
jemo, da nam narod umire s nezdravih predjela. To je proti
ideji blagohotnosti. Isto se tako u nas triput više troši na
zatvore nego li na pučke škole14; a toli često se tužimo na
slabu kulturu. To je proti ideji prosvjete. Dalje: ako država
ubojici dobro čini za njegov zločin, što li ona čini za udovicu
i djecu, koji su možda životarili samo o znoju i žuljevih ubi
jenoga otca? Ništa. To je proti ideji pravednosti.
Evo sve to ima se na nm uzeti, kad se pita: valja li
smrtnu kazan odkloniti u principu. Na to se ima tim više mi
sliti, kad i veliki protivnik smrtne kazni — Wahlberg —
doduše nedosljedno ali izrično veli: „Razlike izmedj lahke i
težke tamnice, koje u sadanjem izvršivanju kaznenom posvema
ginu, nisu nikako shodne, da dovoljno nadomjeste kazan smrtnu,
koja bi se imala dokinuti
“. 15
Ideja humaniteta ne može dakle provođiljom biti u raz-
pravljenom pitanju. „Da je na njenu — pravom je rekao Lin-
dner — ona bi pogazila sva prava, otvorila sve tamnice, do
kinula sve kazni i zabacila svako prisilno sredstvo
“. 16
A koja
posljedica tomu? Njene vlastite maze rinule bi joj konačno
nož u dobrostivo srdce; a humanitet bi tako postao barbar
stvom. Zaista, humanitetom napredovati ne vriedi, ako se isto
dobno ne napreduje kulturom uma. Stoga stoji ona Oettinge-
nova: „Dokle godier ne prestane smrtonosni grieh, neće se
moći ni smjeti dokinuti izmirna kazan smrtna
!“17
