Neposredna recepcija
Peripatetičkih rasprava
LXIV
tematike zahtijevajući prvog nepokretnog pokretača.
Metafizika
je nužni rezultat činjenice da
Fizika
upućuje izvan sebe, izvan pri-
rodnog bitka i prirodne supstancije, da transcendira sebe samu.
Mogućnost tog transcendiranja, odnosno mogućnost da
Fizika
i
Metafizika
pri zajedničkom predmetu (
subiectum, materia substra-
ta
) budu različite vidi Angelucci u različitom stupnju refleksije u
Fizici
, odnosno
Metafizici
.
Fizika
je (teorijska) znanost. Ona motri
svoj predmet (
subiectum
), utvrđuje njegove zakonitosti i konsta-
tira njegovu granicu (prvi nepokretni pokretač).
Fizika
ukazuje
iznad sebe, odnosno iznad prirodnog bitka jer u analizi kretanja,
pri pitanju o početku ili vječnosti kretanja, nužno postulira pr-
vog nepokretnog, odnosno nepokrenutog pokretača.
Metafizika
tu započinje, ali njezin je predmet (
subiectum, materia substrata
)
također
prirodni bitak
(a ne Bog ili inteligencije), koji je i predmet
Fizike
, samo što taj predmet
Metafizika
motri ne kakav je o sebi
(kao
Fizika
), nego u njegovoj relaciji prema onom božanskom.
Metafizika
nema drugi
predmet
nego drugi
pristup
predmetu, dru-
gi stupanj refleksije. Ona motri predmet
Fizike
u njegovoj nužnoj
korelaciji s božanskim. Zato se ona ne zove znanost nego mu-
drost, jer je jedan drugi stupanj refleksije.
Angelucci uvodi i novi pojam – objekt (
obiectum
) znanosti
razlikujući ga od predmeta (
subiectum
) neke znanosti. Predmet,
subjekt ili podmetnuta materija (
materia substrata
) ukupnost je
znanstvenog sadržaja koji se raščlanjuje na poglavlja. Predmet je
ono o čemu
je riječ u nekoj znanosti i
ono što
se o tome tvrdi. To »o
čemu je riječ« u
Fizici
i
Metafizici
zajedničko je:
bitak
,
prirodna sup-
stancija
. No od predmeta (subjekta) razlikuje se objekt. Objekt je
znanosti jedinstvo predmeta (subjekta) znanosti i poretka ili me-
tode. Npr. predmet (subjekt) znanosti može biti različit, a da me-
toda bude jedna jedinstvena.
50
Tim razlikovanjem upućuje An-
gelucci na sljedeće: subjekt znanosti predmet je o kojem znanost
kaže, odnosno znade što je to. Ta je znanost poimanje (
compre-
hensio
) i poznavanje (
notitia
) neke stvari, ali to ne znači u pravom
50
Ibidem, str., 61v. obiecti ratione continentur praeter subiectum; spe-
cies affectionesque et principia subiecti; ordoque et methodus quaedam
obiecti voce significatur; quae specie unica esse potest, tametsi subiectum,
genere multiplex existit;
