Neposredna recepcija
Peripatetičkih rasprava
LXII
Bog nama ono najnepoznatije, ono što čovjek samo najteže i samo
posredno može spoznati; kao što šišmiš izravno ne može vidjeti
sunce,
43
tako i mi o Bogu možemo imati samo neizravnu spozna-
ju tako da izvodimo zaključke (
ratiocinando
) koji nužno proizlaze
iz spoznaje o prirodnim stvarima.
44
To znanje o Bogu nije
zna-
nost
o Bogu nego
mudrost
o Bogu; predmet znanosti
Metafizike
nije Bog, nego
biće kao biće
, odnosno
bitak
prirodnog bića iz kojeg
kao učinjenog (
effectum
) mi zaključujemo o Bogu. Iz toga izvodi
Angelucci tumačenje Petriću spornog odjeljka
Metafizike
E. Jasno
je da istoj znanosti (filozofiji) može pripadati i nužno pripada da
motri biće kao biće i istodobno ono prvo o kojem ovisi sve osta-
lo.
45
Biće kao biće
, bitak bića, predmet je te znanosti, ali bitak bića
upućuje na ono izvan sebe, na ono iznad sebe ili znanost o bitku
bića implicira teologiju. Ali u toj interpretaciji
biće kao biće
ne smi-
je se i ne može shvatiti kao opći pojam. Biće kao biće ili
bitak
po-
jam je o onome što bića čini onime što jesu, a to je za Angeluccija
pojam o njihovoj stvorenosti (i propadljivosti). Ali, iako su bića
stvorena i promjenjiva, ono što ih čini onime što jesu samo nije
propadljivo. Angelucci to naziva ne samo
bićem kao bićem
i
bitkom
nego i prirodnom supstancijom. Prirodna supstancija nije pojam
o nekoj pojedinačnoj propadljivoj prirodnoj supstanciji, nego je
pojam o tome što propadljivu supstanciju čini propadljivom sup-
stancijom. To je nešto što samo nije propadljivo, nego vječno i
nepromjenjivo, forma ili druga supstancija.
46
I
Fizika
kao znanost
43
Usp Arist.
Metaph.
993b. 9–11.
44
Ibidem, str., 27v. distinguuntur autem ut dixi Physica et Metaphysi-
ca, non tanquam diversae scientiae, sed ut scientia et sapientia de eodem
subiecto genere, quam sapientiam solet etiam nonnumquam Aristoteles
Theologiam nominare ut in eodem libro text. 2. quoniam cum Deus, nobis
sit ignotissimus,quo oculi nostri sese habeant ad res divinas, sicut oculus
Vespertilionis ad lumen solis, nihil de eo scimus, praeter admodum pauca,
quae ex rebus naturam habentibus ratiocinando educuntur, velut ex effectis.
45
Ibidem, str. 28v. patet itaque unius esse scientiae entia prout entia
speculari, ubique autem proprie primi et ex quo catera pendent, et propter
quod dicuntur scientia;
46
Ibidem, str. 39r. Octava assertio sit substantiam naturalem cum re,
tum ratione a materia separatam solere ab Aristotele appellari; i dalje str.
39v. Nona assertio fuerit substantias naturales per se aeternas esse, aliena-
sque ab ortu et interitu;
