PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 4.
233
znanost o nebu) i fizika, i nije ova druga znanost, nego treća, dok
ona zauzima drugo mjesto.
Pa ako je znanosti uspostavljati prema broju tih supstancija,
upravo će ona, za koju na početku prve [knjige]
Filozofije
iznosi
da »ima stanovita znanost koja motri biće kao biće i ono što jest
u njemu po sebi«, biti izbačena iz zalihe znanosti; biće, naime, ne
obuhvaća samo supstancije nego i mnogo više akcidente. Ne će,
dakle, biti nikoje znanost o akcidentima, ni o biću, ni o onome što
u njemu jest po sebi: uzaludno je, stoga, u čitavih 8 knjiga sveko-
liko bavljenje onime što po sebi jest u biću, kao i bićem sâmim.
Jednako tako ni matematika, koja, se dakako, bavi kvanti-
tetom, tj. akcidentom, ne će moći biti znanost, nekmoli treća, ili
pak srednja ili druga, kako je to bio zasnovao u 1. poglavlju 4.
knjige
Filozofije
i u 6. poglavlju 3. knjige
Mudrosti
; matematika,
naime, razmatra akcident, kvantitetu, a ne supstanciju. Stoga ju
je Platon u 9. knjizi
Države
opravdano zbacio s trona znanostī.
Ali Aristotel je, budući da se u svim stvarima u kojima je uzmo-
gao opirao Učitelju, u cijelim dvjema knjigama
Mudrosti
nijekao
da su podmetnuti rodovi matematike supstancije, no svejedno
je odredio da je ona znanost – ne sjećajući se, čini se, dostatno
je broj znanosti odredio prema broju supstancija. Jer, ako bi se
matematika, zbog ovoga Platonova razloga i zbog onoga prijaš-
njeg Aristotelova, isključila iz znanostī, tada ni one, za koje svi
najvećma i misle i drže i prenose ih kao sigurne, istinske i jedine
znanosti – aritmetika i geometrija – više neće biti znanosti.
To, naime, što su Arhita i drugi pitagorovci te mnogi ini filo-
zofi raznih sljedbā, pa i sam Aristotel u 3. knjizi
Analitike
postavi-
li glazbu i astrologiju kao znanosti podređene onima dvjema, ne
čini se da je učinjeno s valjanim razlogom. Jer astrologija, kako je
oni shvaćaju, ne mjeri kvantitetu neba, već motri gibanja. Giba-
nje je pak »ono koliko« tek akcidentalno, a po sebi i prvotno ono
je djelovanje i trpnja, obuhvaćeno posve drugim kategorijama
nego je kvantiteta. S nepravom je, dakle, astrologija podređena
5
10
15
20
25
30
