PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 4.
229
10
5
znanosti mora ustanoviti s obzirom na broj supstancija, a dru-
gdje nabraja tri supstancije, kao već treća znanost ne će slijediti
matematika, nego astrologija. Tako, naime, piše u 1. poglavlju
4. knjige: »A supstancije su tri, jedna dakako osjetilna – dijelom
vječna: dijelom pak propadljiva: ovu svi priznaju – npr. biljke i
životinje – a u vječne nužno je uzeti elemente, bilo da je jedan ili
mnogi. Druga je ‘usia’ nepokretna.« A u 6. poglavlju: »Budući,
dakle, da postoje tri supstancije – dvije prirodne, a jedna nepo-
kretna«; pod onom fizičkom vječnom razumijevajući nebo, kao
u 4. poglavlju 6. knjige: »O doduše prirodnim, no ipak vječnim
supstancijama drukčije je razlaganje; jer neke, možda, nemaju
materiju, ili nemaju takvu, nego pokretljivu samo s obzirom na
mjesto.« A takva je supstancija nebo. Treća, dakle, znanost nije
matematika, već bi mogla biti astrologija (ako, samo s gibanjem
motri i supstanciju neba). Pa ako je to istinito rečeno, iz raspo-
ređaja supstancijā »da biva nužno te neka od njih bude prva pa
sljedeća.« Ako je koja od supstancijā prva, Bog, onda će teologija
biti prva od znanostī, kako je i sâm sa starima ispravno postavio.
O Bogu, kao što sâm naučava, ovisi nebo i priroda a ono vječno
prije je od onog propadljivog, pa će svakako astrologija biti dru-
ga znanost. Fizika pak, koja se bavi biljkama, životinjama i osta-
lim propadljivim, nužno je treća među tim znanostima.
Ako je to istina, na koji se način moglo u 11. poglavlju 5. knji-
ge
Filozofije
ispravno reći: »Budući da je na neki način posao fi-
15
20
