PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 3.
199
5
no, ili pak na koji način? Kao ono u vojsci, u kojoj ima biti red i
vođa, tako i u sveukupnosti: »Sve je skupa na neki način uređe-
no.« Ipak nije na sličan: leteća i plivajuća živad te raslinje, koji
su međusobno različiti, također su sređeni prema onom jednom,
zato što »bića ne žele biti loše upravljana; nije dobro mnogovla-
đe: jedan vladarom nek bude.« Ovo posljednje već su Homerove
riječi,
18
a ostatak se može pronaći bolje razjašnjen kod Merkurija
u
Svetome
: »Porodi svako božanstvo po vlastitoj moći što mu bje-
še naloženo: i nastanu zvjerad četveronožna i gmazovi, te leteća
i plivajuća živad, kao i sve sjeme rasadničko, i trava i cvata cjelo-
kupnog zelen.« I na kraju: »I doista je nešto božansko ta promo-
trena svesvjetska prava izmiješanost prirode: jer u božanskome
je i priroda utemeljena.« [216] I kod pitagorovca Ekfanta, u knjizi
O
kraljevstvu
, nalazilo se ovo što prenosi Stobej: »Da je doista na-
rav svakoga živoga bića usuglašena sa svijetom i s onim što je u
svijetu.« I malo poslije: »S onim općim uresjem i sa svemu vla-
stitim trajanjem«. Dovle je cjelokupna teologija iz Aristotelovih
teoloških knjiga.
Sada pretražimo ima li je u
Fizici
i ovamo ju prenesimo, kako
se ne bi činilo da smo nešto od njegove teologije propustili. Ima,
dakle, na kraju 6. poglavlja 2. knjige
O
principima
ovo: »Stoga,
iako je uzrokom neba nadasve slučajnost, neminovno je da prije
um i priroda budu uzrokom i mnogoga inoga i ove ovdje sve-
18
Prilagođen navod stihova
Ilijade
2.203–206.
15
10
20
