PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 1.
51
15
je očito da je ime homonimno.«
30
Budući pak da je isti nauk o
suprotnom, vjerojatno je da su Platonu bili poznati i sinonimi.
Paronima, naime, pun je njegov dijalog
Kratil
.
Supstanciju i on i Arhita i pitagorovci i Hermes tako često
imenuju da bi prije bilo smiješno nego nužno navoditi svjedočan-
stva. Međutim, Platon često spominje akcident u potpuno aristo-
telovskom značenju, kao u
Parmenidu
: »Ali i ti si spomenuo neki
od akcidenata.« Ali prije Platona i Okel ga je definirao u prvom
poglavlju: »Prisutno je i odsutno devet pojmova, mimo propasti
subjekta, a to je ono što se naziva akcident.« I pitagorovka Perik-
tiona tako [piše] u svojoj knjizi
O mudrosti
: »Akcidenti bićā neki
doista pripadaju opće svim bićima, neki uistinu većini bića, a neki
samo jednom.« I Timej Lokranin rabi izraz ‘akcidentalno’ kad veli:
»Okreće se akcidentalno zajedno s njegovim premještanjem.«
Nadalje, svi vrlo često spominju rod i vrstu. Platon u
Sofis-
tu
ima ove riječi:
καὶ τὰ γένη πρὸς ἄλληλα καὶ ποῖα ποίοις
συμφωνεῖ τῶν γενῶν. τὸ κατὰ γένη διαιρεῖσθαι καὶ μήτεx
ταὐτὸν εἶδος ἕτερον ἡγήσασθαι μήτε ἕτερον ὂν ταὐτὸν
.
31
»I
rodovi međusobno i koji se s kojim rodovima slažu. I podijeliti
sebi
32
na rodove i ne držati da je ista vrsta druga, niti da je ista,
kad je druga.« Također: »Trima vrstama ćemo doista priložiti če-
tvrtu: ‘isto’.« Sva ta značenja roda i vrsta nalaze se također kod
Arhite, Timeja, Okela, ostalih pitagorovaca i kod Hermesa. Stoga
treba reći da je Aristotel suglasan sa svima njima.
30
Od »Stoga…« nije više Platonov tekst, već Simplicijev. Taj je navod
Petrić očito preuzeo od Simplicija, a ne izravno iz
Sofista
tako da je Sim-
plikijev komentar koji slijedi nakon citata iz
Sofista
razumio kao nastavak
Platonova teksta.
31
To nije citat, nego neki kolaž izraza.
32
dividi
je prijevod od διαιρεῖσθαι. διαιρεῖσθαι treba shvatiti kao me-
dij – zato je prevedeno kao podijeliti [sebi ili za sebe].
5
10
20
