PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 1.
45
čuje: po naravi, vještini, sreći i izboru. Po naravi, dakako, kao otac pre-
ma sinu, po vještini kao učitelj prema učeniku, po sreći kao rob prema
gospodaru, a po izboru napokon kao prijatelj prema prijatelju.«
O ostalim kategorijama Okel je isto tako ustanovio tri roda
djelovanja:
23
»Ono djelovati dijeli se, naime, na djelovanje, govor
i promišljanje.«
24
To potom isto tako dalje dijeli na štošta drugo.
Kod trpnja razlikuje tijelo i dušu, kao subjekte koji se vrstom razli-
kuju, te pokazuje njihove različite vrste, kao ‘gdje’, ‘kad’, ‘položaj
’
i
‘posjedovati’. Mnogo je toga onim sitnim knjižuljkom obuhvaćeno,
više nego u glomaznome Aristotelovu djelu o [186]
Kategorijama
.
Kako se može iščitati iz Simplicija, Arhita se također obil-
no bavio kategorijama ‘djelovanja
’
, ‘trpnje’ i ‘kad’, kao i naukom
o oprjekama, koje je Aristotel obuhvatio jednim poglavljem,
25
a
Arhita je prenio cijelom jednom knjigom pod istim naslovom
O
oprjekama
, iz koje navodi Simplicije: »I po propisu i prema nara-
vi
26
kaže se da je neko međusobno suprotno: neko kao suprotno,
kao na primjer dobro zlu, zdravo bolesnom i istinito neistinito-
me; neko kao posjedovanje prema lišenosti, na primjer život pre-
ma smrti, vid prema sljepoći i znanje prema zaboravu; neko pak
kao ono u nekom međusobnom odnosu, na primjer dvostruko
prema polovici, zapovjednik prema onome komu zapovijeda i
vladar prema podaniku. Neko pak kao tvrdnja prema nijekanju,
na primjer [ono]
da čovjek jest prema [onome] da čovjek nije, i
[ono] da je častan prema [onome] da nije častan.« Sve to pojedi-
no poslije je šire obrazlagao Arhita, kao što se pokazuje u onom
Simplicijevu komentaru. Naime, o dvostrukom rodu suprotnoga
23
Ovdje je Petrić, izgleda, umjesto
agere
ili
agendi
napisao
actionis
, što
se može izlučiti iz daljnjeg teksta. U daljnjem tekstu Petrić prevodi ποιεῖν
kao
agere
, a πράξις kao
actio
.
24
Vjerojatno se radi o tomu da su
actio
,
sermo
i
cogitatio
tri područja
duha: moralno djelovanje (etika), logika i filozofija (znanje/znanost).
25
Usp. ARIST. Cat. 11b. 16–14b.23.
26
Pomalo nejasno razlikovanje:
secundum legem
i
secundum naturam
moglo bi biti »prema dogovoru« ili »prema naravi« (podjela na nomina-
liste i naturaliste) ili se pak
secundm legem
odnosi na prvi primjer (dobro i
zlo), dakle moralnu sferu,
secundum naturam
na drugi primjer (zdravlje i
bolest), dakle fizičku sferu.
5
10
15
20
25
