PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 1.
53
15
5
U 10. knjizi
Zakona
Platon nije nabrojao šest već deset vrsta
gibanja, a to su: zgušćivanje, razrjeđivanje, povećanje, smanje-
nje, nastajanje, propadanje, promjenu, kružno gibanje, promjenu
mjesta i gibanje duše. Očito su među njima i šest Aristotelovih
gibanja.
Arhita pak pokazuje neka značenja samog
imati
: »’Imati’
uistinu ne prima više razlika vrsta, ali se izriče na više načina:
naime, za one koji znaju kaže se da
imaju
znanje, za razumne ra-
zum, a za posjednike posjed.« Okel također nabraja nešto poput
vrsta: »’Imati’ se dijeli na obuhvaćanje […]
33
i umetnutost, kao
na primjer u vagnu, amfori ili ostalim posudama: kažemo naime
da vagan ima umetnutu pšenicu, a bačva vino; i na bogatstvo i
na imati u posjedu.« A te je primjere prisvojio sebi Aristotel. Ima
naime: »Kao ono što je na tijelu, na primjer plašt ili haljina, ili
kao ono u posudi, na primjer [kao što] vagan [sadrži] pšenicu ili
bačva vino.« I tako sva ta učenja, koja sadrži Aristotelova knjiga
Kategorije
, pokazuju da je postojalo najveće Aristotelovo slaganje
sa starim filozofima.
U KNJIZI
O TUMAČENJU
Umijeće pak propozicija , koje je sadržano u knjizi
O
tumačenju
i koja je, kako Andronik s Rodosa, i mi s njime, smatramo pogrešno
pripisana Aristotelu, započeli su drugi a ne Aristotel. Naime Pla-
ton u
Sofistu
, nazivajući propoziciju ‘
logos
’, kao kasnije [188] i autor
33
Petrić u prijevodu izostavlja dio grčkog citata koji navodi: ὡς τὸ
ὑποδεδέσθαι͵ ὡπλίσθαι͵ ἐσκεπάσθαι – kao: pričvrstiti ispod, naoružati
se, oboružati se.
10
20
