PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 7.
431
15
osjetila, protiv mišljenja svih ljudi, protiv svog vlastitog razloga,
protiv zakonā, protiv vlastitih propisa umnažaju bića?
28
Neka bude četiri elementa sastava ove sveukupnosti, a ne
pet. Četiri je dosta i previše. Nebo je, jer su svjetlo i toplina oči-
ti, otac sveg rađanja. Zrak je njihov prenositelj i oruđe. Voda i
zemlja su majka. Ona vatra niti je po očitim, niti po skrivenim
kvalitetama na korist rađanju, niti kao prenositelj, niti kao oru-
đe, niti konačno kao majka. Zašto tamo uzaludno boravi, tj. da
nama zadaje velike poslove da mahnito spašavamo na koji joj na-
čin otmicom Mjesečevog kruga
29
odgovara kretanje u kruženju,
<kretanje> ni prema prirodi, ni mimo prirode, nego je na neki
način ono mimo <prirode> ono u skladu s prirodom
30
, koje je
pronašla Simplicijeva domišljatost, da bi mučila umove kasnijih,
protiv Aristotelovih uputa, koji je u elementima pronašao samo
dva kretanja: prirodno i nasilno. [447]
Neka se, dakle, makne s tog mjesta doista zbog te krivnje, jer
nije element sastava sveukupnosti. Neka se također makne zbog
one druge <krivnje>, jer nije element miješanja; naime da hoće
<sferna vatra> biti element miješanja, trebala bi ući u tu mješavi-
nu. Zar se tako definirao element?
Elementom se naziva ono iz čega
28
Propis glasi: »Entia non sunt multiplicanda praeter necessitatem
[ili] sine necessitate« – a navodi se kao Ockhamova britva. Godine 1645.
formulirao ga je Johannes Clauberg (1622–1665). U obliku »non sunt mul-
tiplicanda entia sine necessitate« izložio ga je 1639. Johannes Poncius.
29
Usp. SIMPLICIUS, in Cael. 7.37.17–22: ὅτι οὔτε ἄνω δύναται
κινεῖσθαι τὸ ὑπέκκαυμαἁπτόμενον τῆς σεληνιακῆς σφαίρας οὔτε κάτω
κατὰ φύσιν. δῆλον δέ͵ ὅτι τοῦ ὅλου ὑπὸ τοῦ οὐρανοῦ κύκλῳ κινουμένου
μέρη φησὶν αὐτοῦ τὰ μὲν ἄνω͵ τὰ δὲ κάτω κινεῖσθαι͵ ὡς δηλοῖ ἡ ὑπ΄
αὐτοῦ πρότερον ἐκτεθεῖσα τοῦ Ἀλεξάνδρου ῥῆσις· οὔτε γὰρ ἁπλῶς͵
φησί͵ κινεῖται κύκλῳ τήνδε τὴν κίνησιν τό τε πῦρ καὶ ὁ ἀήρ͵ οὔτε ἐπ΄
εὐθείας͵ ἀλλὰ μικτήν· Usp. također: SIMPLICIUS, in Cael. 7.42.22–24:
εἴρηται δὲ πρότερον πολλάκις͵ ὅτι οὐκ ἔστι τοῦ ὑπεκκαύματος ἴδιος ἡ
κύκλῳ κίνησις͵ ἀλλ΄ ὑπὲρ φύσιν αὐτὴν κινεῖται τὴν ἑαυτοῦ τῷ οὐρανῷ
συμφερόμενον·
30
Usp. SIMPLICIUS, in Cael. 7.37.17–7.38.2. Simplicijevi termini su
sljedeći: κατὰ φύσιν, παρὰ φύσιν, ὑπὲρ φύσιν. Petrićev termin
natura
pri-
jevod je od φύσει,
praeter naturam
od παρὰ φύσιν, a
secundum naturam
od
ὑπὲρ φύσιν. Simplicijev termin: ὑπὲρ φύσιν Petrić uopće ne navodi.
20
10
5
