PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 7.
439
5
Zatim ću pitati, imaju li taj silazak potvrđen ikada ikakvim
osjetom, je li to ikada itko od ljudi doživio u iskustvu? Ako bi na-
veli Prometeja, reći ću da je ta vatra bila nebeska, a ne sferna. Ako
ne bi imali doživljeno u iskustvu, prigovorit ću im ono Aristotelo-
vo: da je neosnovano zbog razloga razuma odbaciti osjetilo.
36
Ipak ne odbacujem inteligenciju koja ne luta, grlim je; ne onu
koju sami postavljajući ne spoznaju koja je, i ne izvode ju iz Ari-
stotela, nego ju sami sebi izmišljaju; naprotiv drugu, koju još ma-
nje spoznaju. No, kažem da ona vlada nad samim stvarima oči-
tim zakonima koji joj se pokoravaju; da je dodijelila svakoj stvari
vlastite uvjete, kojima im se ne nanosi sila, ni ikakvo nasilje da
preuzmu svoje zadaće.
Stoga niječemo da ta inteligencija, koja uistinu nikada ne
luta, uvijek čini pogreške da dijelovima sferne vatre neprestano
nanosi tako nasilnu silu, da ih tjera silaziti tolikim putem pro-
tiv poticaja, koji im je ona dala, da bi poslužila nastajanju stvari,
iako joj može biti dovoljan drugi put i bolji i s više prednosti za
nastajanje stvari. Mislimo, naime, da se bez one sferne vatre, bez
ikakve vatre kakva je vatra poznata u peripatetičkoj školi, nasta-
janje stvarī može postići i da se uopće i postiže, kao što se ni na
koji način ne postiže, niti može, ako bi ikakva peripatetička vatra
ušla u miješanje.
Da li je sferna vatra iste naravi s našom <vatrom>, ili je od nje
različita? Ako je različita, kakvo je bilo ono obrazloženje, da po
našoj vatri, koja se razlikuje po prirodi, ona vatra gore zaposje-
da mjesto? Kako se uzdizala k svojoj cjelini, s kojom nema ništa
zajedničko? Ako pak ima istu narav kao naša, bez svake sumnje
neće ući ni u kakvu mješavinu; ni s kojim živim ili neživim ti-
jelom ne miješa se ova naša <vatra> koja nema rađajuću nego
upropašćujuću silu, jer kojoj god stvari priđe, nju odmah upro-
paštava, ne rađa ni jednu drugu osim pepela – i stoga je nitko od
filozofa nikada nije uveo u broj elemenata. Ako bi, dakle, takva
bila i sferna <vatra>, neće biti prikladna za mješavinu stvarī i
stoga neće biti element mješavine.
36
Usp. ARIST. Ph. 253a.32–34: καὶ τούτου ζητεῖν λόγον ἀφέντας τὴν
αἴσθησιν͵ ἀρρωστία τίς ἐστιν διανοίας.
10
15
20
25
30
