PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 7.
437
20
15
10
5
tada ću tražiti da mi pokažu da je to Aristotelova misao. Ako to
ne bi mogli (kao što sam uvjeren da to ne mogu) jasno ću tvrditi
da je to njihova zamisao, da su sašli s učiteljeva puta; ipak da im
treba biti dopušteno, ako iznesu nešto istinito.
Neka bude, priroda, inteligencija koja ne luta neka trga od
sfere vatre dijelove ili djeliće koje bude htjela, neka čini da oni
silaze, da nastane miješanje i odatle nastajanje. Bez sumnje, ako
su sišli na zemlju, nužno je da su ti dijelovi prošli kroz sredinu
zraka. Neće nijekati, mislim.
35
[448] Tada pitam, kako su prošli
kroz toliku udaljenost, na silu i protiv vlastite prirode? Protiv sile
tolikog zraka, ti <djelići vatre> tako maleni? Protiv naloga uči-
telja koji je ondje smjestio vatru, napisavši taj uvjet i zakon u 4.
knjizi
O nebu
: »Kao što ni zemlja ne ide prema gore, niti vatra ne
ide prema dolje kad se zrak povlači.« Ako je to istinito, ni na koji
način ne silazi niti ona sama, niti ikoji njezini dijelovi ako su svi
istorodni. I ako silaze, trpe najveću silu. Ipak cijela <vatra> traje
na tolikom prostoru, jer ne bi bila više vatra, ako bi propadala.
Kako ne propada od zraka? Kad u onom predjelu za koji se
tvrdi da je najhladniji, vidimo da se naša vatra i najveća i najma-
nja potpuno gasi u zraku nedaleko od nas. Ona sama <vatra>, i
topla i suha, sasvim mala – od tako hladnog, tako vlažnog, tako
velikog tijela – probijajući sve kontrarno, neozlijeđena prodire
sve do nas, čak i pod zemlju i pod samu vodu.
Ako bi tvrdili da ju inteligencija koja ne luta, štiti i nepropalu
čuva, pitat ću zašto se ista majka inteligencija ne smiluje cijeloj
našoj vatri? Ona u vječnim vremenima, pokorna zakonima koje
joj je dala, <svim> silama nastoji se uzdići k svojoj cjelini; ipak
joj nikada, ni jedanput nije dano da se može tamo povući, da se
tamo sačuva, jer je prisiljena potpuno umrijeti u zraku; premda
bi toj inteligenciji bio lakši posao da našoj <vatri>, koja se uzdiže
silom prirode kroz zrak, otvori put, nego onoj sfernoj <vatri>
koja silazi protiv prirode.
35
Ponovljena rečenica na sljedećoj stranici.
25
30
