PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 7.
421
20
15
5
pjesnika i spasitelj, to ne bi pokazali, tada ću se sigurnije smijati,
ne njima, nego onoj vatri koja sve miješa, a nigdje se ne pokazuje.
Ako pak ne dokažu da ta vatra silazi, i da se plamen k njoj uzdi-
že, neću se više sigurno i slobodno smijati toj vatri, nego onima
koji to ne pokazuju nikakvim osjetima, nikakvim navođenjima,
nikakvim dokazima, a ipak to tvrde tvrdoglavo, protiv osjetila,
protiv propisa i naredbi njihovog prvaka. I reći će: do sada se
plamen diže, tko to može nijekati?
Ja ću zaista nijekati, jer osjetilo to posvjedočuje. Navest ću
mnoge komete koji se kružno kreću, gotovo [445] nijedan se ne
pomiče prema gore, a zapaljeni su u najvišem zraku, te zamišlja-
ju da mu je najbliža ona vatra. Zašto se, dakle, iz najbližeg mjesta
nisu povukli k svojoj cjelini. One koje nazivaju
stupovima
,
strije-
lama
,
svijećama
,
ugarcima
,
gredama u zraku
21
, zapaljene u zraku,
zašto se nikada ne uzdižu onamo k svojoj cjelini, nego lepršaju ili
poprijeko ili prema dolje. Zašto
koze
skaču različitim kretanjem
ovamo, onamo?
Zmajevi
,
voštanice
,
vrata neba
, zašto ne lete gore,
nego se potroše u srednjem ili čak najnižem predjelu zraka? Za-
što se
munje
i
zvijezde koje lete
kreću strmoglavo k zemlji. Onaj
plamen koji je prije malo godina spalio cijeli otok
Iaial
u Atlanti-
ku, sišao je iz zraka kao i ona vatra koja je te iste godine zapalila
venecijansku luku. Te se nesreće svakako ne bi bile dogodile, da
su se plamenovi uspinjali u visinu.
Izmislit će neka lukavstva da one koji se kreću prema dolje
često hladnoća zraka priječi kretati se prema gore, da ih često
potiskuje prema dolje. No one koji se zapaljuju isparavanjem, tj.
toplim i suhim u gornjem toplom predjelu, ne priječi tamo ni-
kakva hladnoća. Zašto, dakle, ne odlete k vatri? Potom bi dali
razlog. Isparavanje toplo i suho od zemlje, kad su probijeni prvi
i drugi najhladniji predjeli zraka, sve do trećeg, prije nego što
se upali, može se uzdići. Zašto se nakon što se zapalilo <ispara-
21
Vatreni stupovi, strijele, svijeće, zmajevi, koze, voštani čepovi, vrata
neba nazivi su za različite svjetlosne fenomene na nebu i u zraku, usp.
Me-
teorologia conscripta a Johanne Garcaeo pastore ecclesiae,
Witebergae 1568; ta-
kođer: Umberto dall’ Olmo, Latin terminology relating tu aurorae, comets,
meteors and novae
, Journal for the History of Astronomy
V. 11, P. 10, 1980.
10
25
30
