529
[470]
PERIPATETIČKE RASPRAVE
SVEZAK IV. KNJIGA 10.
O ŠEST SMJEROVA NEBA
Pitagorovce, dobre i mudre muževe, Aristotel progoni, jer
su, premda ima šest smjerova neba:
gore
,
dolje
,
naprijed
,
natrag
,
de-
sno
,
lijevo
, samo ta dva kasnije postavili među počela, a ostale su
ispustili; tako naime piše u 2. knjizi
O nebu
u 2. poglavlju: »Stoga
će se također netko čuditi pitagorovcima što su samo za ova dva
rekli da su počela –
desno
i
lijevo
, četiri su pak previdjeli koja nisu
ništa manje važna.«
Sâm je sudio da je to drugačije, nego što su to oni postavili,
da
desno
i
lijevo
nemaju razlog počela, nego
gore
i
dolje
i da su po-
čelo; izložio je razlog: »Uostalom, kao što je duljina
1
prije širine,
ako je
gore
svojstvo duljine,
desno
pak širine; a počelo onoga što je
prije i samo je prije, uistinu prije je bilo samo
gore
od samog
desno
1
Prijevod latinskih termina:
longitudo
,
latitudo
i p
rofunditas
ima mno-
ge zamke i poteškoće. Hrvatski termini za prostorne dimenzije tijela su:
duljina
,
širina i visina
. Prema prirodnom nazoru na svijet, u čijem horizontu
filozofiraju i Aristotel i Petrić, dimenzija kojoj Aristotel pripisuje smjer gore-
dolje (longitudo) trebala bi se zvati visinom. Ona kojoj pripisuje desno-lije-
vo (latitudo) duljinom, a ona kojoj pripisuje naprijed-natrag (profunditas)
dubinom. U tom smislu bi
longitudo
bila visina,
latitudo
duljina, a
profunditas
dubina. To je neuobičajeno. Dodatni je problem u tome da Petrić za
longi-
tudo
,
latitudo
i
profunditas
ne prihvaća te Aristotelove smjerove:
Et praeterea
falsa est haec sententia undequaque, nempe sursum longitudinis, dextrum latitu-
dinis, ante profunditatis esse principia.
(Ovdje str. 546. r. 22–24) Petrić drži da
se podjela smjerova-prostornih dimenzija vrši prema duljinskim odnosima:
longitudo
je najdulja dimenzija,
latitudo
kraća, a
profunditas
najkraća. Kako
onda prevesti? Odlučili smo se za jezično korektni prijevod:
longitudo
= du-
ljina;
latitudo
= širina;
profunditas
= dubina. Treba, međutim, imati u vidu da
taj prijevod ne odgovara smislu koji tim terminima daje Aristotel, a među-
sobno duljinski određene dimenzije tijela u prostoru ne odgovaraju sasvim
ni prostornim dimenzijama kako ih danas definiramo.
5
10
15
