PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 10.
539
15
10
5
Te tolike besmislice iskazane s tako malo riječi izazivaju u
meni ne malo čuđenje. No treba pažljivije istražiti ta počela o
kojima se čini da ovise tolike besmislenosti. Možda će nam briž-
ljivije istražena otvoriti put k istini. Stoga na Aristotelov način i
<njegovom> metodom krenimo na stvar od onog općenitijeg i
vidimo da li je uopće istinito da sva tijela imaju tri smjera i, ako
bi imala sva tri, da li bi mogla imati druge, ili ne postoji nijedan
<smjer> osim ovih triju. Poslije toga treba razmotriti ono što se
na to nadovezuje.
A zaista, ako bismo vjerovali Aristotelu i svim geometrima,
čini se da sva tijela imaju tri smjera – ako se u svima crta duljine
može protegnuti, a nju pod pravim kutovima siječe crta širine i
obje siječe druga crta u istoj točki također pod pravim kutovima,
koja se zove crta dubine. Budući da ta presijecanja mogu biti u
svim tijelima, tvrdilo se da sva tijela imaju ta tri smjera. To je Aris-
totel potvrdio u predgovoru knjiga
O nebu
.
A da li bi ih u nekom tijelu moglo biti više ili manje, to bi
se moglo činiti dvojbenim [473]. Naime, da ih ima manje u ne-
kim <tijelima> čini se da hoće, kako sama stvar, tako i autoritet
Aristotela. Kaže, naime, da je u biljkama samo gore i dolje, što
uspostavlja samo duljinu; učio je da je njezino počelo
τὸ ἄνω
–
gore
. Također je tvrdio da neke životinje <imaju> samo neke
<smjerove>.
Čini se da i sama stvar to pokazuje, da u sfernim tijelima po
prirodi nema ničega takvoga. Ni na jednom, naime, mjestu kugle
ili lopte nema prirodne duljine, ni na jednom širine, ni na jednom
dubine koju ne bi mogao nazvati također imenom drugih dvaju
<smjerova>. Svima sa zdravim očima može se činiti jasnim da
kocka također nema prirodnu duljinu – to se također očito vidi
u oktaedru, u dodekaedru, u ikosaedru; nećeš u njima povući ni-
jednu crtu k stranicama dulju od ostalih; <nećeš povući> nijednu
<crtu> širine, također nijednu dubine. Pomoću njih naći ćeš ne
samo tri, nego bezbrojne smjerove, toliko, naime, koliko se može
povući crtâ koje se sijeku u istoj točki pod pravim kutom, a te
<crte> neće biti u spomenutim tijelima uspostavljene u nijednom
točnom udjelu. U drugim se pak <tijelima> duljina pojavljuje on-
dje gdje je povučena dulja crta, širina gdje je ta manja, ali veća
20
25
30
35
