PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 10.
545
15
10
5
Iz toga je dopušteno povezati da je gore s obzirom na djelo-
vanje trostruko; da je gore jednih prema onom
gore
sveukupno-
sti, npr. <gore> čovjeka, a drugih da je u odnosu na sveukupnost
dolje, npr. biljaka. <Gore opet> drugih je između tih srednje, npr.
ostalih životinja. Da je gore biljaka dolje sveukupnosti poučavao
je također u knjizi o
Dijelovima za kretanje
itd. u 4. poglavlju ovim
<riječima>: »Može se činiti da je biljkama više svojstveno
dolje;
ne odnosi se jednako gore i dolje po položaju njima i životinjama.
Ne odnosi se slično prema sveukupnosti, ali se <gore i dolje> s
obzirom na djelovanje
odnosi slično; korijenje je u biljkama ono
samo
gore
. Odatle se, naime, biljkama prenosi hrana i njime ju
primaju, kao životinje ustima.«
U kojem god da se od ovih značenja uzme samo
gore,
nikako
nije istinita ona Aristotelova misao da: »gore je počelo duljine.«
Naime, u sveukupnosti postoji zaista
gore
, ali <ne postoji> pri-
rodna duljina; jer su sve crte iz središta prema kružnici jednake,
a u takvim tijelima, kao također i u drugim jednostavnim gore je
pokazano da ne postoji nikakva duljina po prirodi. Stoga u sveu-
kupnosti samo
gore
nije počelo nijedne duljine.
Postoje također u sveukupnosti mnoga tijela, kovine, kame-
nje u kojima, ma kako savršenima, ne postoji ništa gore bilo po
položaju, bilo
s
obzirom na djelovanje, a ipak većina ima duljinu.
Ne ovisi, dakle, duljina o
gore
kao o počelu, niti je to počelo du-
ljine, te niti osjetila niti razlozi ne uvjeravaju da je istinito. Ne-
točna je, dakle, u tome Aristotelova predaja. Netočna je također
ona druga kojom se tvrdi da je desno počelo širine. Naime, ova
moja ploča, koja prima ovo pisanje, kao i papir, imaju širinu, ipak
po svojoj prirodi nemaju nikakvo
desno
, nije, dakle, desno po-
čelo širine, kao što nikakvo
naprijed
nije počelo dubine ploče. U
sveukupnosti, dakle, u neživim, premda najsavršenijim tijelima,
nema ništa od toga.
20
25
30
