PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 10.
547
20
10
5
Premda je to Aristotel općenito iznio o svim tijelima, ipak
ćemo razmotriti to isto u životinjama o kojima je u istoj knjiži-
ci
O dijelovima za kretanje
itd. u istom 4. poglavlju tako predao
spisima: »Što god pak ne samo živi, nego su također životinje,
u njima takvima je prisutno naprijed i natrag; sve one, naime,
imaju osjetilo a prema njemu biva određeno naprijed i natrag.«
Uskoro zatim: »One životinje koje imaju udjela ne samo u osjeti-
lu, nego mogu same po sebi izvoditi mjesno kretanje, u njima je
osim rečenoga određeno lijevo i desno.« Iz toga je jasna Aristote-
lova misao da u životinjama koje su opskrbljene samo osjetilom
postoji naprijed, u onima pak koje imaju također mjesno kretanje
postoji desno. To je također potvrdio ovim drugim: »S desna pak
je mjesno kretanje, od naprijed pak (kretanje) u skladu s osjetom.
Naprijed, naime, zovem ono u čemu je osjetilo; stoga se ne smije
u svakom tijelu tražiti gore i dolje i desno i lijevo, nego u svima
koja imaju počelo kretanja u sebi samima, jer su oživljena.«
Tijela koja nisu oživljena, koja nisu savršeno produševljena,
po njegovom mišljenju nikako ne posjeduju naprijed i desno. No
posjeduju dubinu i širinu, nije, dakle, naprijed počelo dubine, a
desno počelo širine.
Zar to ne proturječi onome što je on općenito prije iznio. I
osim toga ta je misao posve netočna, naime da su
gore
počela
duljine, [475]
desno
širine,
naprijed
dubine. Nije mnogo istinitija
niti ova koju onoj dodaje: »Prema tome drugačije s obzirom na
15
