PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 10.
553
15
25
5
Pa ako bi se dalo da u životinji postoje tri počela rasta, dat će
se također i to da je u skladu s razlogom da je ono što je od tih
triju počela glavnije također glavnije počelo rasta. A da je to srce
sâm objašnjava, jer bez srca ne žive nijedne životinje, a bez usta, i
također bez glave u kojoj su usta, sâm posvjedočuje da žive mno-
ge životinje u istom 2. poglavlju knjige
O životu
: »Naime, mnoge
životinje kad se oduzmu oba dijela: tzv. glava i onaj <dio> koji
uzima hranu, žive s onim koji je ipak srednji.«
Stoga zašto nije učio da je važnije počelo – srce, počelo važ-
nijeg smjera, tj. počelo onog
gore
, [476] nego je postavio usta,
ono manje glavno <počelo>. Priroda, naime, budući da u svemu
(kako je sam tisuću puta učio) uvijek izvršava najbolje djelo, po-
vezuje ono što je važnije i izvrsnije s važnijim i izvrsnijim, a to je
i sam trebao učiniti. Srce je trebao dodijeliti smjeru
gore
, a ne usta
ili želudac; jer ova dva uzroka imaju prije značenje onog
bez čega
se ne može
nego eficijentnog uzroka.
U tom smislu za ruku u čovjeka, za kljun kod ptica, kod osta-
lih za ono što je na mjestu kljuna, moglo bi se reći da su počelo
hranjenja i rasta, jer služe kao oruđa, kao i usta i želudac. No ako
je za ljudska usta, uzimajući u obzir ono
gore
rekao da je počelo,
jer je u dijelu koji teži prema
gore
cijele sveukupnosti, nije više
uzeo u obzir odnos prema hrani i rastu, nego položaj sveukup-
nosti i samoga
gore
; no ako je to bio uzrok, zašto je uzeo u obzir
samo čovjeka, a ne tolike vrste biljaka i životinja koje imaju usta
u onom dijelu koji gleda prema
dolje
sveukupnosti. Nije li čvršći
onaj nauk koji odgovara prirodi?
Priroda se ne brine za jednu stvar, nego za sve. Dostojnije je
nastojanje prirode da se brine za sve, nego za više njih, a kamoli
za pojedine. Samo je čovjeku dala usta
gore
, ostalim životinjama,
svim biljkama dala je usta
dolje
. Što ćemo bolje reći? Sigurno, ako
nikada nijednu stvar nije radila uzalud, ne smije se nijekati da se
30
20
10
