PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 9.
517
da nastaje, udaljavajući se čini da propada? Ako bi se taj poučak
usporedio s nastajanjem i propadanjem stvarī, shvatit će se da je
istinito u travama, u lišću drveća, ali ipak ne svog drveća; tako-
đer otkrit će se da je to istinito u močvarnim žabama, muhama,
buhama i takvim drugim insektima – u svim je ostalim stvarima
to netočno. Stoga će Sunce biti
γεννητικόν
, ono koje čini: nasta-
janje žaba i muha – po osobitoj Aristotelovoj filozofiji.
Ako bi bila istinita ona druga filozofija koju je iznio u 2. knjizi
Fizike
: »Sunce i čovjek rađa čovjeka«
21
– sigurno je nužno da se
to dogodi na drugi način, a ne pristupanjem obratnici i povlače-
njem od obratnice, budući da svake godine, ne kažem u <sva-
ko> godišnje doba ili svakog mjeseca ili dana, nego svakog sata,
svakog trenutka, muškarac ima odnos sa ženom i posvuda na
Zemlji, kad je Sunce i blizu i daleko, stvaraju dječake i djevojčice.
Zašto bismo, dakle, prihvatili ono: »I u jednakom vremenu biva
propadanje i nastajanje, ono koje je u skladu s prirodom« – kad
se nikakva jednakost nikojih vremena, niti prilaženja niti udalja-
vanja Sunca u tome neće očuvati?
Ni ono nije istinitije: »Stoga i vremena i životi svakog pojedi-
nog imaju broj i njime su omeđeni; postoji, naime, poredak svega
i svako vrijeme i život mjeri se vremenskim razdobljem.« Ako se
pod vremenskim razdobljem shvati prilaženje i udaljavanje Sun-
ca, budući da to vremensko razdoblje, u poretku o kojem govori,
ne čuvaju nijedne druge stvari, nego žabe i muhe i druge takve ži-
votinje ukrašene neizmjernom plemenitošću, koje su dostojne da
se za njih brinu Sunce i cjelokupno nebo i da kružeći ponavljaju
svoja vremenska razdoblja. To zaista neka bude dokazano u tom
nastajanju i propadanju koje se odvija u vremenskim razmacima.
A u onom drugom <nastajanju> o kojem se kaže:
nastajanje
jednog propadanje je drugog
, mnogo je manje umjesno – kad u istom
trenutku u kojem biva nastajanje, biva također i propadanje – i
to <propadanje> ne može čekati Sunce koje se približava Jarcu
ili Raku. Nije bilo potrebno ni za jedno ni za drugo nastajanje, ni
za jedno ni za drugo propadanje zamišljati više nužnih kretanja
Sunca, niti dva, niti kontrarna.
21
Nema grčkog, usp. ARIST. Ph. 194b.13 ἄνθρωπος γὰρ ἄνθρωπον
γεννᾷ καὶ ἥλιος.
5
10
15
20
25
30
35
