PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 9.
511
25
5
postoji, da i nastajanje biva kontinuirano.« Ne biva, naime, nasta-
janje kontinuirano
συνεχῶς
, nego s prekidom,
ἐφεξῆς
, bilo da je
<nastajanje> jedne stvari ili više njih; biva, naime, u isprekidanom
a ne kontinuiranom kretanju, kao što je kretanje neba
συνεχής
– kontinuirano. No ostavimo imena, ispitajmo same stvari.
Kaže da je često govorio da je kružno kretanje uzrok nastaja-
nja. Ali ne svako kružno kretanje, ne prvo, nego: »Stoga nije prvo
pomicanje uzrok nastajanja i propadanja, nego ono koje je prema
Kosoj kružnici« – zaista zodijaku u kojem Sunce koje rađa, pri-
stupajući i udaljavajući se čini kontinuirano nastajanje. O plane-
tima, koji bivaju nošeni u istom krugu, nije ništa promišljao, niti
ih spominjao. Zbog toga će mu ostali filozofi i astrolozi prigovo-
riti ono što je sam prigovorio starima kad [467] je raspravljao o
ishrani Sunca: da su neprikladno učinili što su se brinuli samo za
Sunce a zanemarili ostale
17
.
No nešto me veće muči, što je, o besmrtni bogovi, ono
προσά-
γειν καὶ ἀπάγειν
, dovoditi i odvoditi po kojima biva nastajanje?
Razmotrimo što to dovođenje i odvođenje čini. Možda je to ono
isto što i
προσιέναι καὶ ἐγγὺς εἶναι
, doći i biti blizu i
ἀπιέναι καὶ
πόρρω γίνεσθαι
, otići i biti daleko? – što je na drugom mjestu o
toj stvari rasijao. To se može dvostruko shvatiti, kao pristupanje i
dolazak k našoj obratnici i odstupanje i odlazak k Jarčevoj obrat-
nici, a može se uzeti kao apogej i perigej
18
. No grčki astrolozi sve
do njegova doba to dvoje nisu poznavali. Kasnije je to Hiparh
izmislio. Raspravljajmo, dakle, o drugom pristupanju i odstupa-
nju. Kaže:
19
τὸν λοξὸν κύκλον, κατὰ τὴν ἔγκλισιν
,
προσάγειν
καὶ ἀπάγειν τὸ γεννητικόν
, »da Kosa kružnica prema nagibu,
dovodi i odvodi ono što rađa« – a to na drugom mjestu izražava
kao Sunce.
17
Usp. ARIST. Mete 355a.18–21: ἄτοπον δὲ καὶ τὸ μόνον φροντίσαι
τοῦ ἡλίου͵ τῶν δ΄ ἄλλων ἄστρων αὐτοὺς παριδεῖν τὴν σωτηρίαν͵
τοσούτων καὶ τὸ πλῆθος καὶ τὸ μέγεθος ὄντων.
18
Vidi ovdje knj. 6. bilj. 4.
19
Termini i sintagme povezani s raznih mjesta, usp. ARIST. GC
336a.32: τὸν λοξὸν κύκλον, ARIST. Col. 792a.21–22: κατὰ τὴν ἔγκλισιν,
ARIST. GC 336a.17–18: προσάγειν καὶ ἀπάγειν τὸ γεννητικόν.
10
15
20
