PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 9.
491
5
Doznali smo kod Parmenida, Pitagore i njegovih, kod Plato-
na i platoničara da se neke stvari, sve tjelesne stvari, u odnosu na
istinska bića nazivaju ne-bićima. Ako bi Aristotel isto govorio,
govori parmenidovski, pitagorovski, platonički, a ponajmanje na
svoj način <to> govori. Ako to ne govori, neka nam kaže
sve
ono
njegovo za koje je nemoguće da ima bitak. Koja je to spoznaja ne-
bića? Koja nam se filozofija prenosi o stvarima obuhvaćenim tim
imenom
sve
, a ipak nisu bića? Bilo bi nemoguće da ona budu?
No ispričajmo Aristotela, tumačimo blaže: da je on htio za ono
njegovo
nemoguće je sve da jest
, da ima
neprestani
bitak i u
sva vre-
mena
. Vidimo, naime, da se ovo niže rađa, da neko vrijeme živi,
potom da umire i prestaje biti.
Neka to budu Aristotelove riječi, koje je sam obavio nejasno-
ćom, tumačit će tumači njegovih misli – da ne mogu sva bića
uvijek biti, da ne mogu ustrajati u bitku. Prihvatimo, dozvoli-
mo. No poslušajmo i uzrok koji donosi:
διὰ τὸ πόρρω τῆς ἀρχῆς
ἀφίστασθαι
, »Jer su daleko odsutna od počela.« Taj uzrok, jer je
najveći od svih, najviše od svih treba razmotriti i shvatiti.
Stoga treba istražiti, koje je to počelo, što je ono
biti odsutan
,
što je ono
daleko
. Što je, dakle, ono počelo koje, dok je blizu stvari,
čini da <stvar> uvijek jest, a dok je daleko, čini da nije uvijek?
U 5. knjizi
Metafizike
poučio nas je o mnogostrukom značenju
počela među kojima je materija, forma, svršni uzrok i eficijentni
uzrok. Da li je, dakle, materija to počelo koje je uzrok da stvar
uvijek jest i da nije uvijek? Ne čini se, jer suprotno postiže od
onoga što hoćemo. Naime, dok je materija blizu, budući da je
uzrok propadanja, čini da stvar nije uvijek, a kad je daleko, čini
da jest uvijek nebesko, odvojeno.
Da li je, dakle, forma to počelo? I koja forma i na koji način?
Dok je, naime, forma blizu stvari, čini da stvar jest, kako Aristo-
tel poučava. Dok je forma kod stvari, stvari jesu, kad nije, nisu.
No, na koji način forma može stvarima biti daleko ili blizu? Po-
učava nas da stvari propadaju, kad forma odlazi, da ta forma
10
15
20
25
30
