PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 8.
461
25
5
isparavanje, ne smije se postaviti za četvrti element. Zašto je pri-
je tolikim silama tvrdio da ima četiri elementa? Ako se <vatra>
zapaljuje malim kretanjem, zašto uvijek ne žari, kad se uvijek
vrti ne malim kretanjem nego najvećim, pa i najbržim, uhvaćena
nebeskim kretanjem: »Teče u krugu, jer je zahvaćena kretanjem
sveukupnosti.« Zašto dakle ne žari, kad na silu izbačena sa svo-
jega mjesta biva nošena prema dolje. »No uvijek neki njezin dio
može otežati, ako je toplina istisnuta u više mjesto, te biva nošena
prema dolje.« I opet: »I zbog vatre koja je uokolo, često razdvaja
zrak kretanjem i biva nošena <toplina
2
> na silu prema dolje.« I
nije malo to kretanje kada, budući da je zrak silom razdvojen,
sama biva na silu nošena prema dolje. Ako se zbog malog kreta-
nja, kako je rekao, lako zažari, zašto se ne zažaruje velikim kre-
tanjem nanoseći silu zraku, najbržim kretanjem vrtnje trpeći silu
od neba? Zar ne začinje plamenove? No iz najispravnijeg razloga
ne začinje plamenove; ne začinje žar ono što nije nigdje, ono što
nije ništa; ne trpi nikakvu promjenu, niti se ikada mijenja u zrak
ili vodu ili zemlju. Ne tvrdim to samo o toj sfernoj vatri, koja ne
postoji u prirodi, nego potvrđujem o ovoj našoj <vatri>; jer se ne
mijenja ni u kakav element. Trostruka je naša vatra: ugljen, pla-
men, svjetlost. Ne mislim da će peripatetičari dati pristanak da
svjetlost, stvar bestjelesna, prelazi u ikoji element.
Preostaju ugljen i plamen. Prvo o ugljenu. Što je ugljen? Za-
paljeno drvo. Tu su dvije stvari. Drvo je stvar sastavljena iz ele-
menata. Hoćemo li reći da je vatra, da li element ili nešto drugo?
Ako je element, onda je ugljen <sastavljen> iz dviju vatri, iz jed-
ne prije nego se drvo zapali, iz druge kad je već zapaljeno. Ako
bi se poricalo da to iz toga slijedi, jer po mojoj tvrdnji vatra nije
nikakav element, oni će također priznati da vatra nije nikakav
element. Pa ako se ugljen treba pretvoriti u drugi element, Aristo-
2
Usp. cijeli citat:ARIST.Mete. 341a.28–31: διάτε ταύτηνοὖντὴναἰτίαν
ἀφικνεῖται πρὸς τόνδε τὸν τόπον ἡ θερμότης͵ καὶ διὰ τὸ τὸ περιέχον πῦρ
τὸν ἀέρα διαρραίνεσθαι τῇ κινήσει πολλάκις καὶ φέρεσθαι βίᾳ κάτω.
10
15
20
30
