PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 8.
471
5
nerazumnima; ako <su izmislili> s razlogom, za koji sam rekao
da spase Aristotela – mi ne tako jako oštroumni više volimo onaj
razlog koji bi spasio prirodu i koji bi bio u skladu s osjetilom. Oni
koji kopaju metale, sol, pronalaze velike špilje pune i vode i zraka
bez ikakvog otvora na površini zemlje. Kojim je dakle izvornim
pukotinama sa zemlje Eurip
6
onamo ušao, kroz koje je izašao?
Treba ta
teretismata
7
izbaciti iz filozofije. Treba odbaciti također
i ono iz čega to nastaje: da zrak po naravi biva nošen
prema gore
.
Cjelokupni, naime, elementi ne bivaju nošeni niti od središta, niti
k središtu, nego miruju s obzirom na ta kretanja; njihovi dijelovi
isto tako će mirovati u neprestanim vremenima, ako su pri svo-
jim cjelinama; ako pak ili bivaju otkinuti, ili nastanu na tuđem
mjestu, ili bivaju zadržavani, kad se maknu prepreke otići će što
brže mogu k svojim cjelinama bilo da su niže ili više.
O VODI KAO ELEMENTU
Onaj drugi poučak o vodi, da je teška i stoga da prirodno
biva nošena prema dolje k središtu, sličan je prethodnome. Na
koji način kroz tolike izvore posvuda na zemlji izviru <vode>
iz nižeg mjesta k višemu – i to vječno i neprestano? Primjenjuju
stroj, lakši od prethodnog. Da se voda <kažu> uistinu prirodno
težinom pokreće
prema dolje
, ali tako da joj je mjesto po prirodi
određeno na površini zemlje, na razmeđi zemlje i zraka, tako da
pliva
nad
zemljom, a da se smjestila
ispod
zraka. Ako je to istinito,
zašto se pod zemljom uvijek nalazi tolika sila vodâ, na mjestu
neprirodnom, zašto joj priroda nanosi tu silu? Zašto zemlja nije
ispunila ta mjesta da priroda ne bi trpila silu. Nije naime trebala
biti tolika sila da se ispuni praznina da bi priroda neprestano trpi-
la silu, kad bi se <priroda> mogla poslužiti lijekom ispunjavanja.
Na taj način prirodu koju hvalimo da ništa ne čini uzalud, da sve
upućuje k najboljem cilju, optužujemo za nemoć ili neznanje, jer
nije znala i nije mogla svoje stvari tako urediti da bi daleko od nje
6
Odnosno: tjesnac, usp. str. 469. bilj. 5.
7
Usp. str. 161. bilj. 10.
10
15
20
25
30
