Franciscus Patricius: Discussionum peripateticarum tomus quartus (Liber VI-X) - page 139

PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 8.
473
20
15
25
10
5
30
bila svaka sila i [455] nasilnost. Daleko drugačije treba utvrditi o
kretanjima zraka i vode nego što je Aristotel utvrdio.
U tome je također ono dostojno istraživanja: na koji se način
kaže da se lagano kreće od središta, a teško k središtu. Što je to
središte, da li cijela zemlja ili središte sveukupnosti? Čini se da
je Aristotelu to središte sveukupnosti kad kaže u 1. knjizi
O ele-
mentima
: »Sadrži pak sve ono što se kreće
prema gore
i
prema dolje
,
krajnje
i
srednje
.« Naime kao što
krajnje
nije drugo nego krajnja
površina sveukupnosti, tako se za ono srednje mora reći da je
središte sveukupnosti. Tada pitamo, da li to središte nije sa svih
strana jednako udaljeno od krajnosti? Klimnut će, mislim. Da li
je to krajnje gore? I to će dopustiti.
Zašto, dakle, Aristotelova vatra teži ka krajnosti
μεσουρά-
νημα
8
, k pravim sfernim kutovima, k točki osi, a ne prema istoku
ili zapadu, ili prema drugim dijelovima neba koji su ili jednako
ili nejednako udaljeni od osi – kad su svi jednako udaljeni od
središta? Ako su istinite one <riječi> u 1. knjizi
O nebu
: »Vidimo,
naime, da je kretanje vatre od središta po ravnoj crti.« Nisu li sve
ravne crte od središta prema kružnici najkraće, a ne samo ona
koja je uspravljena prema osi. Stoga vatra samo nju izabire, osta-
le izbjegava? Ako bi bila nošena k njima, ne bi li bila nošena isto
tako, od središta, <ne bi li bila nošena> pravocrtno, ka krajnosti,
prema gore? I vatra onih koji stanuju na našem horizontu biva
nošena k njihovoj osi, zašto se naša vatra, srodna njihovoj vatri
ne okreće k njihovoj osi? Zašto vatra naših antipoda ne teži k
našoj osi, nego k njihovoj osi, zašto ne k ostalim stranama neba?
Oni koji su utvrdili kretanje laganoga prema gore, neka riješe te
dvojbe, nužno im je, ako bi htjeli vidjeti da su njihova stajališta
određena; a osim toga i drugo: na ovim tako prostranim ravni-
cama ako bi netko u vis bacio kamen koji pada k nogama, zašto
pada pod pravim kutovima, a ne pod kosim ili oštrim, kad bi
jednako bio nošen prema središtu?
8
Usp. SIMPLICIUS, In Ph 9.634.1–3: εἰ οὖν μήτε ἀνατολὴ μήτε δύσις
εἴη μήτε μεσου ράνημα͵ κινηθήσεται μὲν ὁμοίως ὁ οὐρανός͵ ἡμεῖς δὲ
τῶν διαφόρων θέσεων τεκμήρια οὐχ ἕξομεν.
1...,129,130,131,132,133,134,135,136,137,138 140,141,142,143,144,145,146,147,148,149,...314
Powered by FlippingBook