PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 5.
319
15
25
10
5
ću tumačima da shvate da točke na kružnici nisu aktualno. Što
napokon znače te točke? Kretanje, reći će, biva uvijek u drugoj
pa drugoj točki. Kako to, kažem, objasnite nama koji smo željni
izvrsnog nauka. Da li kretanje neba biva po njegovoj kružnici, ili
se radije kružnica kreće s cijelim tijelom neba? Radije tako. A to
kretanje nebeskog tijela, kažem, biva u mjestu, ne u mjestu koje
obuhvaća krajnju površinu, nego <u mjestu> koje zauzima cijelo
tijelo neba. Da li su te točke u tome mjestu? Jesu li potencijalno, a
ne aktualno, kako tvrde? Što će pridonijeti kretanju te točke? Što
kontinuiranom kretanju?
Poučavaju da je kretanje uvijek u drugoj pa drugoj točki, kako
možemo dopustiti, ali na koji način? Jednim okretajem od istoka
preko zapada u isti istok okreće se nebo: tako bi se ponavljao taj
okretaj. Zašto se ne bi kretanje ponavljalo preko istih točaka i to
toliko puta koliko će se puta okretati nebo?
Tako će kružno kretanje uvijek bivati od istog u isto. A ono
što je izložio u manjoj <premisi>, da kružno kretanje ne biva ni-
kada u istom, nego da biva uvijek u drugom pa drugom, tako je
protiv istinitog da ni na koji način ne može odgovarati kružnici,
i prije je svojstvo pravocrtnog kretanja. Naime, ako bi se ravna
veličina produžila, zauzimat će uvijek i točke i mjesta, druga pa
druga. I ako bi kretanje napredovalo nad beskonačno produže-
nom ravnom crtom ili veličinom, potpuno je netočno i jedno i
drugo rečeno; tj. da je kružno kretanje uvijek u drugom pa dru-
gom (osim ako se to ne shvati u jednom <jedinom> okretaju) i
da je pravocrtno gibanje često u istim <točkama>, osim ako se
kretanje ne ponavlja često po istom pravcu. Stoga je netočna veća
premisa tog obrazloženja, ne manje je netočna također i manja
premisa.
Pristupimo četvrtom obrazloženju koje je u 8. poglavlju
46
u
kojem Simplicije misli da stoji glavni uzrok zbog kojega je kreta-
46
Tj. Aristotelove
Fizike.
20
30
