PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 3.
185
5
ljenje od druge? Ako nisu jednako <u mogućnosti>, odakle u njoj
ta nejednakost, odakle <dolazi> ta razlika potencijalnih formi,
kad svaka razlika biva od akta i neke forme? Ako su <potenci-
jalne forme> jednako <u mogućnosti>, zašto se pri dodiru va-
tre izvodi forma vatre, a ne vode koja je jednako u predvorju i
προθύροις
, <na vratima>? Reći će, mislim, zbog prikladnosti ili
zbog sličnosti izvlači se ona a ne ta. U odnosu na to, nije jednako
<u mogućnosti svaka forma>, ako tamo biva sličnost, ako je veća
prikladnost.
Pitat ću, naime, odakle biva ta veća prikladnost u tako maloj,
tako jednakoj, tako sličnoj mogućnosti? Ako iznesu unutrašnji
uzrok, tada je materija nešto složeno, a ne jednostavno, ne čisto.
Ako <iznesu> vanjski <uzrok> pitat ću, da li on postoji onda,
kada se izvlači vatra, ili prije? Ako prije, kada je to bilo i na koji
način? I dok je materija imala jednako u mogućnosti formu vatre
i vode, imala je ipak neku razliku tih formi; ta je razlika već po
aktu – pa je materija višestruka, ne jednostavna.
Potom također, zašto sada vatra iz materije izvlači ovu vatru
koja je u svjetiljci, a ne onu koja je u drvu, kad je i jedna i druga u
jednakoj mogućnosti da izađe? Zašto se isto tako sada rađa ovo
drvo, a nije se rodilo već tisuću godina, kad je jednako bilo bli-
sko rođenju kao što je i sada? Ako se sve te besmislice, također i
druge još brojnije, ne riješe ispravno, treba odbaciti ono mišljenje
koje izvodi forme iz materije, kad očima i rukama vidimo i goto-
vo možemo dotaknuti da ih uvodi djelatelj.
Niti se više smije zadržati ona Aristotelovamisao kojom izno-
si: »da je materija rođena da teži za dobrim«,
πέφυκεν ἐφίεσθαι
κατὰ φύσιν ἀγαθοῦ
.
21
Naime, ako se pod dobrim koje ona traži,
shvaća neka forma, to sadrži dvostruku netočnost. Jednu, da želi
forme jednu za drugom – i stoga dozvoljava nastajanje i propa-
danje. Drugu, da uopće može težiti, ako je puka mogućnost.
Ako su forme ono dobro za čim materija teži, pitat ću, zašto
želi više ovu formu od one, kad prema svima posjeduje jednaku
mogućnost? Znam da će odgovoriti da postoje razlike među for-
mama, jer je jedna od druge bolja i božanstvenija. Prihvaćam da
21
Nema doslovnog citata, usp. najbližu frazu u ARIST. MM 2.7.20.2–3.
10
15
20
25
30
35
