PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 3.
179
15
10
jenjaju jedni u druge izmjenično – to je već zahtijevanje počela.
18
U tome se nećemo truditi.
No zašto se jedni i drugi krećemo daleko od osjetilā? Pred
očima su nam ovdje naši: zrak, voda, zemlja. Neka mi kaže netko
iz broja tih filozofa, jesu li ikada vidjeli, promatrali, da se zrak
pretvara u vodu? Ja znam, vidio sam, dopustit ću da se iz vode
i zemlje u zrak dižu pare; ali da one postaju zrak, nitko nikada
nije vidio. Da se one stišću u oblake, potom da se razlažu u vodu,
– to vjerujemo razumu, a ne očima. Da li je itko ikada vidio da
se zrak pretvara u vodu – neka kažu, neka iznesu iskustvo – ili
da je voda postala zemlja, ili zemlja voda? Često vidimo da je na
prozorima kupališta, na stupovima, na zidovima nastala voda.
Mnogi tvrde da je zrak koji dotiče ta mjesta postao voda. Ja ka-
žem da su to bile pare. Na osnovi kojih će razloga ili osjetila do-
kazati da to nisu bile pare nego zrak?
Ja imam iskustvo s loncima na čijim se poklopcima para koja
isparava, a ne zrak, pretvara u vodu. Imam Aristotelovo prizna-
nje da pare u zraku stvaraju oblake, potom kišu. Možda nikada
nije rekao da se zrak pretvara u kišu, no rekao je da se zrak mi-
jenja u vodu. Znam da je to rekao, no zašto nije naveo iskustvo?
Neka ga za njega navedu njegovi, do tog vremena stvar neka
bude dvojbena. No u međuvremenu neka se ne vjeruje tim slije-
pim filozofima, ali koji više od svega propovijedaju osjetilo. Isto
govorim o pretvaranju vode u zemlju i obratno.
Vidimo svaki dan da zemlja upija vodu, ali ne vidimo da
<voda> postaje zemljom, osim ako netko može vjerovati da je
vjerovati Aristotelu – vidjeti. Svaki dan vidimo da voda otapa
zemlju, a vidimo, kad prestane trešnja, da zemlja ostaje, da ipak
nije prešla u vodu, niti da prelazi.
Odbacit ćemo, dakle, sve autoritete, izreke, stavove, sve uni-
verzalne razloge koji se u osjetilnim stvarima ne slažu s isku-
stvima: »Tražiti za to razlog bez osjetila neka je slabost razuma.«
Samnas je učitelj upozorio. Ako se razlozi ne budu slagali s iskus-
tvima, u istinitoj ih filozofiji nećemo dopustiti. Nije, dakle, do-
18
Petitio principii
je logička pogreška u kojoj se radi o tome da se zahti-
jeva, odnosno pretpostavlja ono što bi tek trebalo dokazati.
5
20
25
30
