Franciscus Patricius: Discussionum peripateticarum tomus quartus (Liber I-V) - page 209

PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 2.
111
15
25
10
bi pripadala onim <stvarima> koje u sebi imaju počelo kretanja,
neodvojena forma i vrsta, osim s obzirom na razum.«
Ovim i drugim riječima drugdje tvrdi se da su materija i for-
ma priroda. Stoga, ako je istinita definicija prirode, da je počelo
kretanja i mirovanja u onome u čemu jest, a materija i forma je
priroda, slijedit će nužno da su materija i forma počelo kretanja
i mirovanja u onome u čemu jesu. Onaj <prvi> razlog dopušta
cijela peripatetička škola, nitko ga nikad nije poricao, onaj pak
drugi koji slijedi, ne znam jesu li ga svi čuli ili pomislili. Materija
i forma su počela kretanja i mirovanja onih u kojima jesu; isto
su tako počela bilo koje supstancije, dakle počela supstancije su
također počela kretanja i mirovanja onih u kojima jesu. To neće,
mislim, zanijekati nitko od aristotelovaca.
No pitamo, kojeg su, naime, kretanja počela te prirode, te
supstancije, ta počela – da li aktivnog ili pasivnog kretanja? I da se
jasnije kaže:
τοῦ κινεῖν ἢ τοῦ κινεῖσθαι͵
34
onog
pokretati ili
onog
kretati se? U definiciji prirode postavljeno je ono:
τοῦ κινεῖσθαι͵
kretati se, a ne
τοῦ κινεῖν
,
pokretati
. Ta stvar, nedovoljno razmotre-
na, odvukla je mnoge peripatetičare iz senata, a ne samo plebejce,
u mnoge zablude – jer im je bilo dovoljno reći da je priroda počelo
kretanja i mirovanja, ne vodeći računa o tome, kojeg je kretanja
učitelj rekao da je priroda počelo. Ponovimo dakle. Priroda je po-
čelo onoga
τοῦ κινεῖσθαι͵
kretati se. Materija i forma su priroda;
dakle materija i forma su počela onoga
τοῦ κινεῖσθαι͵
kretati se.
No one same – materija i forma – počela su svake supstancije,
dakle počela supstancije su također počela onoga
τοῦ κινεῖσθαι͵
kretati se. Dakle supstancija složena iz materije i forme, od svoja
oba počela imat će ono
τὸ κινεῖσθαι͵
kretati se, a ne ono
pokretati,
τὸ κινεῖν
. Dakle, samo će se kretati <supstancija složena iz mate-
rije i forme>, a neće pokretati.
Zašto se, dakle, kaže da forme elemenata pokreću elemente?
Zašto se kaže da forma kamena pokreće kamen prema dolje? Za-
što se kaže da je forma počelo aktivnog kretanja? Zašto se kaže da
je forma ozbiljenje, a materija mogućnost? Ako je to Aristotel ika-
da rekao (a rekao je često), često je sam sebi suprotno govorio.
34
Upućivanje na definiciju prirode, usp. str. 108. bilj. 21.
5
20
30
35
1...,199,200,201,202,203,204,205,206,207,208 210,211,212,213,214,215,216,217,218,219,...440
Powered by FlippingBook