PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 2.
99
5
posljednja. Kojoj je formi pripisao šest ostalih? Da li akcidentalnoj
ili supstancijalnoj, fizičkoj ili ne-fizičkoj? Ako budu rekli akciden-
talnoj, na koji će način akcident biti počelo supstancije? Kako će
se iz materije i akcidenta sastojati složene supstancije? Ako govori
o ne-fizičkoj <formi>, ta se ništa ne tiče te filozofije, istražujemo
naime počela fizičkih stvari. A ako <govori> o fizičkoj formi, za-
što odlaže da o njoj govori? Nije li tu među počelima bilo mjesto
raspravljanja o počelu? No neka bude – knjiga je bila došla kraju.
Fizička forma
[na margini]
Što se o njoj piše u sljedećim <knjigama>? Ništa osim ovog
dvoga: da je priroda, da je uzrok. Ako to dozvolimo učitelju me-
tode, držimo se same stvari: počelo fizičkih stvari neka bude
fizička forma. Fizička forma je dvostruka, akcidentalna: toplo,
hladno i ostale takve <forme>; i supstancijalna forma: čovjeka,
konja, platane i ostale takve. Koja je naime od tih dviju <formi>
počelo prirodnih stvari? On to nije razložio. Ako bi se reklo: akci-
dentalna, na koji će način nastati supstancije iz akcidenta? Neka,
dakle, bude supstancijalna. To nas, naime, on ne uči, nego mi to
naslućujemo. Čini se da se iz nje, povezane sa subjektom, sastoje
složene supstancije i da nastaju akcidenti – prema peripatetičkoj
školi. O njoj, dakle, nećemo prestati pitati.
Da li je ta supstancijalna forma povezana sa subjektom,
ὑποκειμένῳ
počelo svih prirodnih stvari? Svih. S kojim subjek-
tom? Da li s materijom? S njom samom, nju je, naime, postavio
za drugo počelo. Za materiju znamo da se prvotno naziva prvom
materijom. Prva materija je univerzalna materija, leži u temelju
svim tijelima, sveukupnom svijetu. Aristotel nije razlučio, zove li
počelom cijelu materiju ili neki njezin dio. Čini se razumnim da
je htio da je cijela <materija počelo>. Tada pitamo: je li ona forma
koja je označena imenom počela, povezana s cijelom tom mate-
rijom ili s dijelom? Ako se kaže: s cijelom, ona je također neka
cijela forma, jednaka cijeloj materiji. Ako je ta <forma> počelo
prirodnih stvari, iz kojeg joj razloga odgovaraju ova tri uvjeta:
<prvi uvjet> da je ono drugo kontrarno, kad supstanciji nije ništa
10
15
20
25
30
