PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 1.
69
5
onih koji su postavili kontrarna <počela>, od <filozofije> Aristo-
telove, koji tim svojim kontrarnim počelima nije doveo u sklad
ne samo same stvari, nego ni ikakav naziv za trinaest
68
značenja
počela.Ta počela ne mogu biti ni na koji način po sebi, ni na kojoj
osnovi, osim akcidentalno, počela; a to što kažem počela, uistinu
ne mogu ni biti počela.
Pa ako tako i mogu, ipak nemaju nikakvu snagu, nikakvu
čvrstinu, nikakvu vrsnoću za rađanje stvarī i ništa ne pridonose za
nastajanje bilo koje stvari. Što, naime, pridonosi hladnoća drveta da
ju vatra zagrije ili zapali? Ili što lišenost forme pridonosi za nasta-
nak forme? [375] A ono slično ima moć, pridonosi uvijek ili gotovo
uvijek, rađa slično. Da li to možda pokreće sličnošću ili nekom bilo
kojom drugom vrsnošću, to zadržavamo za našu filozofiju.
No, zaključimo već ovu stvar o kontrarnim počelima: Aristo-
tel je netočno postavio da su počela prirodnih stvari kontrarna;
ni iz kojeg razloga kontrarnim <počelima> ne biva djelovanje,
trpnja i nastajanje stvarī; kontrarno ne sadrži nikakvu snagu po-
čela, ne pristaje mu nijedno ime počela i ako bi <kontrarno> bilo
<počelo >, ako bi imalo nekakav naziv, to je potpuno akcidental-
no i stoga to treba izbaciti iz znanosti.
Drugo pobijanje Aristotela
[na margini]
No istražimo ostale atribute počelima. Nakon što je pobi-
jao Anaksagorine beskonačne homeomerije, Aristotel je izlo-
žio da je bolje postaviti konačna i ograničena počela. Tamo
nije naveo razlog. Nakon što je uveo kontrarna počela, ponav-
lja da je bolje postaviti ograničena počela. Naveo je razlog: da
je kontrarnog i
in contrario
– u kontrarnom. Na sva četiri načina nastajanja
ispravnije je, tvrdi Petrić, reći da je nastajanje
iz sličnog
,
od sličnog
,
poslije
sličnog
i
u sličnom
.
68
Nije sasvim jasno zašto ovdje Petrić navodi trinaest značenja poče-
la. Na str. 41. r. 28–29. kaže da Aristotel ima sedam značenja počela. Nakon
toga raščlanjuje ta značenja i navodi ih više, ali čini se da bi se iz toga mog-
lo navesti i više od trinaest značenja.
10
15
20
25
