PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 1.
61
15
10
30
djelovanje i trpnja su kontrarni. Da li su i iz nekog drugog razlo-
ga kontrarni, to treba istražiti.
Vatra djeluje na hladno drvo, koje trpi toplinu vatre. Kako je
vatra djelatna, a drvo trpno, kontrarni su međusobno. Da li su
kontrarni također i po rodu? Nikako, oboje su naime supstancije
i oboje tijela, oboje su beživotni, iz tih su razloga istorodni. Ali
jedno je jednostavno a drugo je možda miješano, iz tog se razloga
čini da su kontrarni. Da li mješavina drva zato, što je kontrarna
jednostavnosti vatre, zbog te miješanosti trpi od jednostavnosti?
I tako da te forme međusobno djeluju i trpe? Ili čitavo drvo trpi
od čitave vatre?
Ako bi se odgovorilo na prvi način, neće to više biti djelo-
vanja
τῶν ὑποκειμένων͵
podmetaka
65
, nego samih formi. Ako
<bi se odgovorilo> na drugi način, opet ću pitati, da li drvo trpi
od vatre zbog svoje miješanosti, koja je kontrarna jednostavnosti
vatre, ili iz drugog razloga? Da je iz razloga miješanosti ta trp-
nja prisutna u drvetu, jednostavnost vatre djelovala bi samo na
miješano tijelo i od vatre bi trpilo samo miješano tijelo. A peripa-
tetičari priznaju da vatra djeluje na zrak, na vodu, na zemlju, na
jednostavna tijela; i drvo, miješano tijelo, trpi također od miješa-
nog tijela: od sjekire, od kamena i drugih. Ne događa se, dakle,
djelovanje i trpnja iz razloga kontrarnosti koja je između jedno-
stavnog i miješanog tijela. Stoga treba tražiti neki drugi razlog.
Da li <su kontrarni> ukoliko su oboje supstancije, ukoliko ti-
jela, ukoliko su beživotni? Ako su to po nečemu od ovoga, jedno
djeluje, a drugo trpi, prije jer su isti, a ne zato što su kontrarni.
Dakle, zašto im se to događa? Da li zato jer nisu iste vrste? Na-
ime, možda se činilo da je to Aristotel odobrio kad je rekao da
ono što djeluje i ono što trpi treba biti istog roda, a po vrsti ne
slično, nego kontrarno.
65
To je jedino mjesto u četvrtom svesku na kojem Petrić τὸ ὑποκεί-
μενον prevodi sa
suppositum
. Inače Petrić s
uppositum
rabi u smislu
pret-
postavljen
. Možda i ovdje
suppositorum
nije prijevod τῶν ὑποκειμένων,
nego objašnjenje, tj. upućivanje na to da Aristotel pretpostavlja da je τὸ
ὑποκείμενον, tj. subjekt, djelatan, dok bi na temelju Petrićeva izvoda pro-
izlazilo da je djelatna sama forma.
5
20
25
