PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 1.
65
15
25
10
5
30
lje, da i hladnoća iz razloga te kontrarnosti treba djelovati na sve
toplo, a ipak nijedna <hladnoća> ne djeluje na toplinu vatre. Ne
djeluje niti sve vlažno na sve suho, niti sve suho na sve vlažno,
ni sve glatko na hrapavo, niti gusto na rijetko, ili lako na teško,
ili čvrsto na drobljivo, ili meko na tvrdo, niti sve to obratno <ne
djeluje> na svoje kontrarno.
Međutim, da je kontrarnost, kako kažu, formalno određenje
djelovanja i trpnje svakog prirodnog nastajanja kontrarnost, i da
joj ono <formalno određenje djelovanja i trpnje> pripada prvot-
no i po sebi i u njoj jest – pripadalo bi <to formalno određenje
djelovanja i trpnje>
καθόλου,
općenito i nužno svakoj kontrar-
nosti i bilo bi u njoj
66
. Ali ako ne pripada svakoj <kontrarnosti>
i
nije u svakoj, ne pripada joj, dakle, po sebi i prvotno, tako da
svako nastajanje stvarī, da svako djelovanje i trpnja stvarī biva
nužno između
kontrarnog i od kontrarnog. I ako bi to bivalo,
bivalo bi samo akcidentalno. Ako budu mrmljali, da to vrijedi za
prve, a ne za druge kvalitete, priznat će već da kontrarnost nije
καθόλου
, prvotno, po sebi počelo djelovanja i nastajanja.
Nadalje, pitat ćemo mi, da li to u prvim kontrarnim kvalite-
tama biva
καθόλου
, prvotno, i po sebi? Ako ne potvrde, priznat
će onda da im je to također samo akcidentalno prisutno. A ako
potvrde da je
καθόλου
, općenito, prvo, po sebi, pitat ćemo, zašto
suho ne djeluje na vlažno, na svoje kontrarno. Naime, nikad se
nije vidjelo da je suha zemlja osušila vlažnost vode, zraka. I ta-
kođer zašto hladnoća zemlje ne hladi vatru? Ako bi opravdavali
da je dano vatri to da grije hladnoću zemlje, a ne i obratno i <da
je dano> da vlažnost vode vlaži suhoću zemlje, a ne i obratno,
pitat ću, zašto se to događa? Ako bi to djelovanje bivalo iz raz-
loga kontrarnosti, zašto je to dano prije toplom i vlažnom nego
hladnom i suhom?
Ako bi rekli da se to događa iz razloga neke veće djelatnosti,
koja je u toplom i vlažnom, već napuštaju kontrarnost kvalitetā i
uvode kontrarnost kvantitete, ako je uopće veće i manje kontrar-
no, a ako nije, djelovanje je već odložilo svu kontrarnost. A ako
jest, djelovanje se izuzelo iz kontrarnosti prvih kvaliteta.
66
To znači: svaka bi kontrarnost bila kontrarnost djelovanja i trpnje.
20
35
