PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 1.
45
Aristotelova definicija počela
[na margini]
No, navest će konačno, daleko od rasprava o počelima pro-
nađenu definiciju, u 3. poglavlju knjige o
Poetici
. »Počelo je ono
što nije nužno poslije drugog, nego je poslije njega nešto drugo
prikladno rođeno da jest i biva.«
Propuštam ispitati kakva je to definicija. No, jesu li tom de-
finicijom obuhvaćena ona kontrarna <počela> koja su nam po-
stavljena kao počela stvarī? Ne čini li se da nešto nužno pret-
hodi njima <kao počelo>? Ako ne nužno, da li moguće? Ako je
tako, nešto drugo može prethoditi počelu. Ako je tako, kako će
<počelo> odgovarati onom uvjetu, da počela ne bivaju iz nečeg
drugog? Da li će možda ta definicija, smještena među mitove,
pripadati mitovima?
45
Neće li pripadati prvim počelima prirode
stvarī, tj. prvim kontrarnim <počelima>?
No, ta prva kontrarna počela koja se određuju kao počela
prirode, na koji će se red
46
počela svesti? Pripadaju li broju <onih
počela> koja su unutar stvari, ili onih koja su izvan stvari?
Ako bi se reklo da su oba <kontrarna počela> unutar stvari,
onda se stvar ne sastoji od dviju naravi, od materije i forme, nego
od triju: od subjekta i od dvaju kontrarnih <počela>: lišenosti i
forme, npr. vrućeg i hladnog. Što je od toga besmislenije? A ako
bi se reklo da su oba kontrarna <počela > izvan stvari, stvar će
se sastojati od samog subjekta i nikakve forme. Preostaje, dakle,
reći da je od kontrarnih <počela> jedno izvan stvari a drugo da
je u stvari. Istražimo to u samim stvarima.
Drvo, prije hladno, kad mu pristupi vatra, zagrijava se. Hlad-
noća drveta je izvan drveta, a da li je u drvu prije nego što se drvo
zagrije? Nikom razumnom nije dvojbeno da je u drvu. Toplina
45
Petrić ironizira Aristotelovu definiciju počela s obzirom na mjesto
gdje se nalazi ta definicija, tj. u
Poetici.
Budući da je u
Poetici
riječ o pjesnič-
kom umijeću, o mitovima i tragediji, ironično pita Petrić – ne pripada li
Aristotelova definicija počela u pjesništvo, u mitove.
46
Usp: U 5. knjizi
Metafizike
, u 1. poglavlju imamo sedam značenja
počela i dva reda, ali nijednu definiciju, ovdje str. 41. r. 28.
25
15
10
5
20
