crte pruženih im podataka. Otud razlike u n a č i n u
g l e d a n j a . Ima priroda, koje se ističu zornim pro
matranjem, čvrsto se drže utiska i plastično gledaju;
ima ih, koje se brzo uzdižu do misaonoga razbiranja,
te u svakom utisku traže shematičan oblik (apstraktno
mišljenje) ili neku umnu reprezentaciju (idejno mo
trenje). Prema kompoziciji sila, njihovoj spremnosti i
pretežitosti sređuje se i težište svake prirode u izvjes
noj strani duševnosti, što znatno utječe na refrakciju
zraka, koje u svijest padaju, i stvara razlike u načinu
gledanja.
Drugi je faktor u d e s (tyche), razumijevajući
pod tim zasebni t e č a j ž i v o t a , koji, uvodeći čo
vjeka u svijet na jednoj slučajem danoj točki odre
đuje na osobit način pribiranja doživljaja, pod nejed
nake uslove (chance) stavlja životnu borbu i tako sva
kome nameće mučnu zadaću, da sa svojega stajališta
prevlada stavljene mu zapreke. Otud razlike u p r a v
cu g l e d a n j a . Ne padaju svi problemi jednako teš
ko na svaku duševnost, već zato, što ih tečaj života
ne stavlja na istu stranu, ni u istu blizinu; u različnom
smještaju i u različnoj udaljenosti fizionomija se nji
hova mijenja. Ne rješavaju se ni sa svake polazne
točke svi problemi jednako lako: putovi do njih i
prolazi kroz njih s različnih su strana zakrčeni raz-
ličnim neprilikama. Udes, koji tako upravlja nastanak
i razvoj misaonoga kruga i od njega nošenih raspo
loženja i tendencija, postavlja probleme svojim re
dom i težinom; on odlučuje o razmještaju njihovu i
o znatnosti, što im se podaje. Milkrokozmičke slike
svijeta razlikuju se i dispozicijom problema i perspek
tivama, upravljenima na njih: filozofijski sistemi ni
kad ne mogu zatajiti čovjeka, koji ih je zamislio, i
njegov udes. Svaki pribire iskustva na svojem putu i
na svoj način. Njegov sud o prilikama oko sebe i
