PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. III. knj. 3.
111
5
Zatim također dodaje ovo drugo: »Ovu optužbu diže s obzi-
rom na veliku ispraznost nauka [312] i dozvoljava da se to mate-
matičko ujedinjuje i dijeli u dijanoetičkoj i intelektualnoj prirodi
u ovom gomilanju za koje sam kaže da je besmisleno, a ipak ga
ne treba nužno slijediti. Naime, kao što A jest u slogu, u izgo-
voru, u jeziku, isto, bez ikakva nagomilavanja, tako točka može
biti ista u crti, površini, u tijelu.«
29
No budući da Sirijan, uistinu
velik, odgovara i vrlo učeno i vrlo oštroumno i vrlo istinito – pa
i vrlo obilno – na sva cjepidlačarenja i, kako ih sam zove, zlo-
namjerne optužbe, koje su sadržane u tim knjigama i koje bi u
čitanju i proučavanju umorile bilo kojeg čovjeka pa i onog s vrlo
mnogo slobodnog vremena, da sam sebi i drugima uštedim trud
i da izbjegnem dugotrajniji trud u trošenju na to da ih pobijam,
završit ću ovo pisanje upozoravajući prije toga na to da, ako ne-
koga snađe želja da to pročita, da se na jednom temelju sve to
ruši i pada. Treba pamtiti ona četiri roda bića za učenje među
kojima se nalaze i čvrsta tijela i površine i crte i točke i jedinstva i
brojevi i sve ideje, ali na vlastiti način svakog pojedinog.
Dodat ću jednu preostalu Aristotelovu fizičku primjedbu,
koju ima u knjizi
O osjetilu
, u 5. poglavlju: »A ono što kažu neki
pitagorovci, nema smisla. Kažu da se neke životinje hrane miri-
sima. Prvo, naime, vidimo da hrana treba biti složena. Hranjive
stvari nisu jednostavne.« I pojačavajući taj razlog dodaje: »Uosta-
lom, niti voda sama za sebe, nepomiješana, ne će hraniti, to mora,
naime, biti nešto tjelesno, što treba izgrađivati, stoga je još ma-
nje razložito da zrak postaje tijelom«. Poriče tu da voda sama za
sebe, nepomiješana, može hraniti. A u 6. knjizi, u 16. poglavlju
tvrdi da se jegulje hrane kišnicom: »
καὶ γὰρ ζῶσι καὶ τρέφονται
ὀμβρίῳ ὕδατι
.«
30
»I žive i hrane se kišnicom.« Isto potvrđuje u 8.
φοις διελέγχειν͵ λέγει δὲ πρὸς αὐτὴν ἀποδεικτικὸν μὲν οὐδέν͵ ὅσα δ΄ ἂν
τὸν ἰδιώτην καὶ μὴ παρεπόμενον ταῖς ἐκείνων διανοίαις θορυβήσειεν.
29
Samo za kraj citata postoji grčki. Usp. približni citat: SYRIAN. in
Metaph. 87.33 – 36: ἀλλ΄ ὥσπερ τὸ α στοιχεῖον καὶ ἐν συλλαβῇ καὶ ἐν
λέξει καὶ ἐν λόγῳ ἓν ὂν τῷ εἴδει καὶ ταὐτὸν θεωρεῖται καὶ τὴν αὐτὴν
ἔχει φύσιν ἁπανταχοῦ͵ οὕτω καὶ ἡ στιγμὴ καὶ ἡ γραμμὴ καθ΄ ἑαυτάς τε
καὶ μετὰ τῶν συνθετωτέρων ἓν καὶ τὸ αὐτὸ εἶδος διασώζουσι·
30
ARIST. H A. 570a.11 – 12 – nema Petrićeva latinskog prijevoda.
10
15
20
25
