PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. III. knj. 3.
109
20
15
10
5
On je također i one dvojbe i zlonamjerne optužbe koje se pletu
u cijele dvije zadnje knjige
Mudrosti
već davno pobio i uzdrmao.
Taj muž, uistinu najveći, kad pristupa onoj Aristotelovoj raspravi
o matematici, javno i otvoreno niječe da je bio neki od pitagoro-
vaca ili Platon koji bi tvrdio da su matematički likovi ili veličine
u osjetilnim stvarima. A piše ovim riječima: »Naime, niti tko od
pitagorovaca niti sam Platon niti tko od platoničara, koji su ga
slijedili, nije smjestio geometrijske likove i veličine u osjetilnim
stvarima.«
26
Uhvatio je Aristotela u neistini jer je u gornjem po-
glavlju rekao: »Nužno je ako postoji ono matematičko da je to i
u osjetilnom, kako neki kažu, […] .« Sirijan drži da to nitko nije
rekao. Ruše se, dakle, sve one tvrdnje koje se donose pod tom
pretpostavkom.
A to što kaže: »Niti da su te prirode odvojene, ne bi bilo mo-
guće da postoje«
27
mi kažemo da se lako razrješava iz prenesene
povijesti pitagorovskih mišljenja. Naime, postoje tijela, površine,
crte, točke, brojevi u stvarima: osjetilnim, dostupnim mnijenju,
znatljivim i inteligibilnim. A ako me Aristotel pita na koji to na-
čin biva, pitat ću ja također njega, zbog kojeg je razloga on sam u
3. knjizi
O duši
, u 3. poglavlju hvalio one koji su rekli da je duša
mjesto vrsta. Ako bi odgovorio da je vrsta u duši toliko koliko to
narav duše obuhvaća, istim odgovorom branit ću pitagorovce da
je ono matematičko u onim rodovima stvari onako, kako je narav
tih rodova za to sposobna, u inteligibilnom da su na inteligibilni
način, u znatljivom na znatljivi način, u onom mnijenju dostu-
pnom na način dostupan mnijenju.
No hrabrije Sirijan o tom mjestu piše ovako: »U tome uistinu
nastoji pobiti pretpostavku koja se sviđa starijima, ali ništa ne
kaže protiv nje na dokazni način, nego nešto što bi moglo možda
zbuniti običnog čovjeka koji ne shvaća njihovu misao«.
28
26
Nema grčkog, usp. SYRIAN. in Metaph. 84.21 -23 οὔτε γὰρ τῶν
Πυθαγορείων τις οὔτε Πλάτων αὐτὸς οὔτε τῶν κατ΄ αὐτὸν Πλατωνικῶν
τις τὰ γεωμετρούμενα σχήματα καὶ μεγέθη τοῖς αἰσθητοῖς ἐναπέθετο·
27
Nema grčkog – možda je to grčki citat: ARIST. Metaph.1076b.11
– 12: ἀλλὰ μὴν οὐδὲ κεχωρισμένας γ΄ εἶναι φύσεις τοιαύτας δυνατόν.
28
Nema grčkog, usp. SYRIAN. in Metaph. 87.3 – 6, Ἐν δὴ τούτοις
πειρᾶται μὲν ὑπόθεσιν ἀρέσκουσαν τοῖς αὐτοῦ πρεσβυτέροις φιλοσό-
30
25
