PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 1.
73
O DEFINICIJI
Što pak valja reći o četiri metode? Postoji kod Laertija u po-
glavlju o Pitagori, prema Favorinovu svjedočanstvu, da je Pitago-
ra prvi od svih rabio definiciju: »Za njega Favorin veli da je rabio
definicije u matematici, a još obilnije Sokrat i oni koji su se s nji-
me razgovarali, a poslije njih Aristotel i stoici.« A zašto navodim
Laertija, kad je samAristotel upravo to posvjedočio u 4. poglavlju
5. knjige
Mudrosti
. Na tom mjestu potvrđuje da su se pitagorovci,
Demokrit i stoici služili definicijom: [192] »Dok se Sokrat bavio
ćudorednim vrlinama i nastojao ih je prvi opće definirati, Demo-
krit se ponešto dotaknuo prirodnih stvari i na neki je način defi-
nirao toplo i hladno. Uistinu prije su se pitagorovci [bavili] nekim
malobrojnim pojedinostima, kojih su bitna određenja svodili na
brojeve, kao što je prilika ili ono pravedno ili brak. On [Sokrat] je
doista s dobrim razlogom ispitivao ‘što je [nešto]?’ Pokušavao je,
naime, zaključivati. Princip je, naime, silogizma ‘što nešto jest?’« I
u 1. poglavlju 1. knjige
O dijelovima životinja
piše: »Uzrok pak zašto
starinci nisu došli do tog načina jest u tome što još nije postojalo
[pitanje] što je supstancija i njezino definiranje. Prvi se toga do-
taknuo Demokrit i to ne kao nečeg nužnog za motrenje prirode,
15
5
10
20
