PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 1.
65
20
10
5
zam poslije ovog.« Hipokrat također u knjizi
O
dostojanstvenosti
piše: »Naime mnoge stvari ne trebaju silogizam već pomoć.« A
pitagorovac Timej Lokranin također piše u knjižici
O
svijetu
: »O
ovom je dvostruko ili trostruko lakše izvesti silogizam ako stoji
ono prvo.« – kao da je njemu isto »ako stoji ono prvo« ono što
je Aristotelu »kad je nešto postavljeno« u definiciji silogizma.
43
No prema Aristotelovu svjedočanstvu Sokrat je također tragao
za silogizmom. Tako naime piše u 5. knjizi
Mudrosti
, u 2. poglav-
lju: »On je posve razložno istraživao, što nešto jest, nastojao je
izvoditi silogizam. Naime, princip je zaključivanja ono sâmo što
jest.« A doista cijeli [190] drugi dio
Prve Analitike
, koji govori o
pronalaženju srednjeg termina silogizma, čini se da je Aristotel
napisao slijedeći Zenonovu elejsku metodu: to će biti jasno onom
mužu koji je iz težnje za istinom, a ne iz svadljiva nastojanja za
obranom svoje sekte, usporedio Aristotelove riječi sa Zenono-
vim, koje sam ovamo prepisao iz Proklovih
Komentara Platonova
Parmenida
. Ovdje Proklo, iako je često prije sa štovanjem spomi-
njao Zenonovu i elejsku metodu, ipak u 5. knjizi ovih
Komentara
najjasnije objašnjava i mnogim riječima izvodi.
Kako netko ne bi, budući da ovi
Komentari
još nisu tiskani
i u rukama su malog broja ljudi, posumnjao da ovo izmišljam,
iznijet ću Proklove riječi iako je citat dugačak. Ovo su te riječi,
koje ovako prevodim na latinski: »Budući da je u njima [spisima]
43
Usp. ARIST. APr. 24b.18–20 συλλογισμὸς δέ ἐστι λόγος ἐν ᾧ
τεθέντων τινῶν ἕτερόν τι τῶν κειμένων ἐξ ἀνάγκης συμβαίνει τῷ
ταῦτα εἶναι.
15
